Radnici koji primaju prosječnu plaću u Federaciji BiH u ožujku su u džep stavili 1265 KM, nominalno više za 6 posto, a realno za 5,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Kako je prikazano u podacima Federalnog zavoda za statistiku, u odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za ožujak 2023. godine nominalno je viša za 15,4 posto, a realno za 4,7 posto.
Analiza
Analiza podataka prema djelatnostima u ožujku u odnosu na veljaču 2023. godine pokazuje da je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u djelatnosti proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 13,2 posto, zatim u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 10,9 posto, djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribolova za 10,2 posto te djelatnosti opskrbe vodom - uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom i sanaciji okoliša za 8,5 posto. Zabilježeno je i smanjenje prosječne plaće, a dobili su je zaposleni u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, a kako pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku, manja je za 1,3 posto. Iako plaće u BiH nikada nisu bile više, one i dalje ne prate rast cijena svih proizvoda i usluga. Prema izračunu Saveza samostalnih sindikata, pokrivenost potrošačke košarice, koja je u travnju iznosila 2916,90 KM, prosječnom plaćom je 40,9%, dok oni koji primaju minimalnu plaću (596 KM) njome mogu pokriti samo 20,4 posto košarice. S duge strane, prema procjenama Saveza samostalnih sindikata BiH, oko 70% radnika prima plaću nižu od prosječne u FBiH i taj trend je prisutan najviše u realnom sektoru. Sve veći problem na bh. tržištu rada je i nedostatak radne snage iako evidencije za zapošljavanje broje tisuće nezaposlenih.
Na kraju veljače, kako stoji u biltenu Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je registrirano 284.048 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 1558, odnosno 0,55%.
Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 168.068, odnosno 59,17%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 194.571 (68,5%) je stručna, 89.477 (31,5%) je nestručnih osoba, a njih 85.573 (30,13%) prvi put traži posao. Na evidenciji nezaposlenih bile su registrirane 62.853 osobe u dobi između 15 i 29 godina. Među nezaposlenima najviše je KV (89.636 ili 31,56 posto) i NKV radnika (85.036 ili 29,94%), potom slijede osobe sa SSS (78.339 ili 27,58%) i VSS (20.892 ili 7,36%), osobe s PKV (4122 ili 1,45 posto), VKV (685 ili 0,24%) i osobe s NSS (319 ili 0,11%). Apsurd bh. današnjice je da Bosna i Hercegovina prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva - samo u veljači izdane su 204 dozvole za strane radnike u BiH.
Radnici
U udrugama poslodavaca pak navode kako brojevi na zavodima za zapošljavanje nisu najtočniji. Kažu da je veliki broj radnika na njima prijavljen, ali da veliki broj njih uopće ne traži posao, nego, kažu, rade u "sivoj zoni" ili su već odavno izvan granica BiH. Bilo kako bilo, jedno je sigurno - radne snage nedostaje, a procjene pokazuju kako BiH godišnje izgubi jedan grad, uglavnom radno sposobnih i obrazovanih radnika.
