Svakim odlaskom u trgovinu, uz neizbježan popis osnovnih prehrambenih namirnica, potreban je sve “dublji džep” ili dobro “potkovana” kartica za plaćanje. Za 16 osnovnih namirnica u Sloveniji potrebno je izdvojiti 30,48 eura, u Hrvatskoj 25,51 euro, Bosni i Hercegovini 23,35 eura, Srbiji 22,24 eura i S. Makedoniji 19,23 eura. Plaće i mirovine ni približno ne prate inflaciju, piše Večernji list BiH.
Razlike u cijenama
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u kolovozu 2022. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosila je 1138 maraka i nominalno je viša za 1,4 posto, a realno za 1,3 posto u odnosu na srpanj. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna neto plaća u kolovozu 2022. godine bila je nominalno viša za 13,8 posto, a realno niža za 3,1 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Međutim, realnost je znatno surovija od službenih statistika. Građanima ne znači puno što je cijena neke luksuzne robe ostala ista kad su cijene hrane “otišle u nebo”. Luksuza su se odrekli mnogo prije nego što je nastupila posljednja kriza. Potrošačke cijene u Federaciji BiH u rujnu su u prosjeku porasle za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnja inflacija iznosila 18,1 posto. Građanima najviše glavobolje zadaje poskupljenje hrane i energenata jer bez toga se ne može. Nažalost, nadležni nisu učinili gotovo ništa kako bi građanima olakšali život dolaskom krize. A i ranije smo bili druga najsiromašnija zemlja u Europi. Za razliku od BiH, gdje je prosječna plaća 1138 KM, Vlada u susjednoj Hrvatskoj napravila je konkretne korake kako bi olakšala život svojim građanima, koji, usput rečeno, imaju gotovo dvostruko veću plaću od građana BiH. Naime, prema posljednjim podacima, prosječna plaća u RH u kolovozu je iznosila 7679 kuna (1985 KM), što je nominalno više za 8,9 posto, a realno niže za tri posto u odnosu na isti mjesec 2021. Pa tako sada građani Hrvatske imaju niže cijene osnovnih artikala nego građani BiH. Vlada Republike Hrvatske je u sklopu paketa mjera prošlog mjeseca odlučila ograničiti cijene devet prehrambenih proizvoda. Litra jestivog suncokretova ulja, koja je u prosjeku koštala gotovo 20 kuna, sada je 15,99 kuna, što je pojeftinjenje od 20 posto. Mlijeko s 2,8 posto mliječne masti također ima ograničenu cijenu. Umjesto dosadašnjih 9,99 kuna, košta 7,39 kuna. Glatko brašno je 5,99 kuna, a oštro 6,29 kuna. Cijena šećera ograničena je na 7,99 kuna. Cijena cijelog pileta ograničena je na 24,99 kuna, svinjske lopatice bez kosti 24,99, a miješanog mljevenog mesa na 32,99 kuna. S druge strane, prema službenim podacima, cijena ulja u BiH je 5,50 KM, šećera 2,20 KM, kilograma brašna 1,70 KM. Najjeftinije mlijeko u BiH plaćamo 1,95 KM, dok se cijena po litri kreće i do 2,55 KM. Da bi do još većeg poskupljenja moglo doći do kraja godine, ranije su potvrdili i mljekari iz Tuzlanske županije, koji su još početkom rujna najavili da će tražiti da otkupna cijena bude 1 KM po litri, što bi značilo da će mlijeko u trgovinama u BiH stajati 3 KM. Iako do toga nije došlo, čini se da bi se te prognoze mogle ostvariti s obzirom na to da je sada cijena mlijeka određenih proizvođača već blizu tog iznosa. Cijena piletine u BiH je 12,80 KM po kilogramu. Nije problem zaključiti da je cijena osnovnih prehrambenih artikala u Hrvatskoj ista ili pak niža nego u BiH, dok su prihodi naših susjeda gotovo dvostruko veći.
Loš životni standard
Vlada RH posljednjih mjeseci ograničava i cijene goriva. Tako je trenutačna cijena benzina 10,72 kune po litri, a dizela 12,30 kuna po litri. Dakle, i gorivo je jeftinije nego u BiH. Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovno su porasle. Na benzinskim crpkama diljem BiH dizel stoji od 3,36 KM do 3,66 KM po litri. Cijena benzina Super 95 je od 2,76 KM do 2,96 KM po litri. Nažalost, građani još uvijek čekaju reakciju nadležnih odnosno ukidanje ili bar smanjenje trošarina na gorivo.
Životni standard za brojne bh. građane nikada nije bio lošiji. Napuniti potrošačku košaricu i priuštiti osnovne životne namirnice odavno je za veliki broj građana misaona imenica. Stručnjaci nemaju optimistične prognoze, naprotiv, smatraju da nas tek čeka teška ekonomska situacija uz novi porast kamatnih stopa i nova ekonomska usporavanja. Međutim, to nije sve. Zahvaljujući utjecaju snažnih europskih ekonomija na BiH, prijeti nam i recesija. Najbolji pokazatelj koliki utjecaj ruska agresija ima na ekonomsku sliku naše zemlje jesu statistički podaci. BiH bilježi najveći rast cijena hrane u usporedbi sa susjedima, ali i nekim europskim zemljama. S druge strane, imamo najniže plaće u usporedbi sa susjedima, a posebno s drugim europskim zemljama. •
