Međunarodni dan bez plastičnih vrećica, koji se brojnim aktivnostima diljem svijeta obilježava 3. srpnja, postaje sve veći globalni pokret. Plastika je fantastična, ali način na koji je proizvodimo i na koji uklanjamo proizvode od plastike nije. Jučer su mnoge “zelene” organizacije provele niz aktivnosti kako bi upozorile građane na opasnost od plastičnog otpada. Pa je tako “Zelena akcija” u Hrvatskoj, članica svjetskog pokreta “Break Free From Plastic”, organizirala Tjedan bez plastike koji se održava na raznim lokacijama u Zagrebu. Ponudili su i održive alternative te pozvali građane da se uključe u edukativne i zagovaračke aktivnosti Tjedna bez plastike.
Ukazivanje na problem
Aktivisti upozoravaju kako se plastika u Hrvatskoj ne reciklira nego se izvozi u Bosnu i Hercegovinu gdje se neadekvatno zbrinjava, javlja je Anadolu Agency. Aktivisti “Zelene akcije” na Glavnom kolodvoru u Zagrebu istaknuli su transparent “Croatia: Full of plastic” (Hrvatska: puna plastike), zatim natpis “Plastične vrećice su problem. Ja sam rješenje”, a s natpisom “Hoćete vrećicu?” aktivisti će tijekom ovog tjedna hodati Zagrebom i građanima dijeliti platnene vrećice. Marko Košak, voditelj programa gospodarenja otpadom “Zelene akcije” i predstavnik globalnog pokreta “Break Free From Plastic” za RH, poručio je kako “Zelena akcija” performansom izvedenim na Glavnom kolodvoru, ali i akcijama koje će uslijediti tijekom cijelog tjedna, želi potaknuti građane da ne koriste jednokratne plastične proizvode kao što su vrećice, čaše, boce, slamke, štapići za uši i pribor za jelo koji spadaju među najveće plastične zagađivače okoliša. Prema podacima “Zelene akcije”, godišnje se u Hrvatskoj proizvede 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se reciklira samo 7%. U Hrvatskoj ne postoje sortirnice ni tvrtke koje recikliraju plastiku, upozorava Košak te kaže kako su mediji u Hrvatskoj objavili da se plastika iz Hrvatske izvozi u BiH gdje se neadekvatno zbrinjava, odnosno koristi kao energent u industriji. “Nedavno je objavljena znanstvena studija koja pokazuje da je Jadransko more jedno od triju najzagađenijih mora u Europi”, izjavio je Košak. Poručio je kako apeliraju na nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i institucije koje su obvezne provoditi odredbe Europske smjernice o zabrani korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda te ih u roku od dvije godine primijeniti u hrvatsko zakonodavstvo. “Apeliramo i na industriju da počne proizvoditi kompostabilne materijale, neplastične, jer plastični se proizvode od neobnovljivih izvora energije, od fosilnih goriva, nafte, ugljena i zemnog plina. Trebamo koristiti prirodne materijale, vrećice mogu biti izrađene i od kukuruznog škroba”, poručuje.
Zabrana prodaje
Trgovci u RH će s polica do 2021. u potpunosti morati maknuti jednokratne plastične materijale. “Pohvalno je da građani sortiraju otpad, ali poželjno bi bilo smanjivati količinu otpada, a time i jednokratne plastike. I dok su u Hrvatskoj uvidjeli problem i provode razne aktivnosti kako bi se plastika gdje je god moguće manje koristila te adekvatno zbrinjavala, vlasti u BiH, ali i građani, ovaj problem guraju “pod tepih” i zatvaraju oči dok se količine plastičnog otpada gomilaju i nepovratno uništavaju okoliš.•
