Hrvatski premijer Andrej Plenković danas će, zajedno s hrvatskim članom bh. Predsjedništva i supredsjedateljicom Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjanom Krišto otvoriti prostorije Konzulata RH u tome gradu koji se ponovno otvara nakon dulje vremena, piše Večernji list BiH.
Ovaj će ured omogućiti da stanovnici Hercegbosanske županije ne moraju po dokumente i druge konzularne usluge putovati u Mostar ili ih pak dva puta mjesečno tražiti za vrijeme održavanja konzularnih dana u ovome gradu. Nakon Viteza, tako se i u Livnu otvara Konzulat RH koji će svoju diplomatsko-konzularnu mrežu, uz glavni grad Sarajevo, Veleposlanstvo i Konzulat, imati i generalni konzulat u Mostaru te konzulate u Tuzli i Banja Luci.
Pet projekata za Livno
Prošloga su tjedna potpisani i ugovori o dodjeli potpore projektima Hrvata u Bosni i Hercegovini upravo u Vitezu. Plenković će zajedno s domaćinima danas obići i objekte koje je financirala hrvatska Vlada. A u potpori za 2018. izdvojeni su novci za pet velikih projekata u Livnu, od Franjevačkog muzeja i galerije u Gorici kojoj je odobreno 50 tisuća kuna, zatim za dovršetak izgradnje glazbene škole u Livnu izdvojeno je 300 tisuća kuna, a Vlada RH pomoći će rekonstrukciju krovišta na Srednjoj strukovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu s 200 tisuća kuna. U ovogodišnjem proračunu za rekonstrukciju prometnice u Čelebiću izdvojeno je 100 tisuća kuna, a za zamjenu krovišta na Domu zdravlja Livno 280 tisuća kuna. I prigodom nedavnog posjeta hrvatskog premijera Njemačkoj, jedna od tema razgovora bila je Bosna i Hercegovina te potpora ovoj zemlji u napretku prema Europskoj uniji i NATO savezu. “Hrvatska prije svega stoji uz BiH, stoji uz Hrvate u BiH i učinit ćemo sve da Hrvati ovdje budu dugoročno ravnopravan narod, da se poštuje jednakopravnost tri naroda ovdje i na tom tragu su naše bilateralne aktivnosti”, rekao je ranije Plenković. Posebno je Zagreb bio angažiran oko očuvanja jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini iako nije uvijek uspješno uspijevao odolijevati pokušajima da se krivotvori i posljednja presuda Ustavnoga suda BiH o izboru legitimnih političkih predstavnika kroz donošenje entitetskog zakonodavstva, umjesto izmjene državnog Izbornog zakona.
Državni udar
Posebno je to bilo vidljivo na posljednjoj sjednici Vijeća Europske unije kada je umjesto inzistiranja na promjeni upravo državnog Izbornog zakona prihvaćena odredba o ‘izbornom okviru’, a što je ustvari bio alibi međunarodnim posrednicima u BiH da se takav neustavan prijedlog progura kroz entitetski Parlament. Na kraju je taj pokušaj propao zahvaljujući proceduralnim potezima i potpori srpskih dužnosnika te je ustvari spriječen pokušaj državnog udara. Ohrabruje što identično stajalište o Hrvatima u BiH i potrebi očuvanja njihove jednakopravnosti imaju vlast i oporba, ali i Pantovčak i Markov trg. Jednako je važno u tome smislu i jedinstvo Hrvata u BiH. •
