Šest tjedana imaju vlasti Bosne i Hercegovine za dogovor o reformama kako bi pokušali razuvjeriti euroskeptike poput nizozemskog premijera Marka Ruttea, koji je zajedno s hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen u Sarajevu nastojao skrenuti pozornost na važnost otvaranja pregovora već u ožujku ove godine, piše Večernji list BiH.
U suprotnom BiH bi propustila golemu prigodu i izgubila najmanje godinu dana jer nakon predstojećeg zasjedanja Europskog vijeća sva pozornost u Europi se okreće k izborima za Europski parlament, koji će se održavati i u BiH zbog tamošnjih europskih državljana, ali i izbore za lokalna tijela vlasti, kao i za Predsjednika odnosno Sabor Hrvatske. To će odvući pozornost i na lokalnoj sceni na kojoj se očekuje novo zaoštravanje unuarnjih odnosa. Upravo na to je upozorio premijer Plenković kojega se, osim u dijelu političkoga Sarajeva, doživljava najvećim europodupirateljem zemlje. Rekao jekako je ovo posljednja prigoda za BiH u ovoj godini.
Bez nametanja
“Ovo je zadnja godina rada ove Komisije, zadnji dani Parlamenta. Uskoro počinje kampanja. Ako se propusti ožujak izgubit će se cijela godina tu nema nikakvih dvojbi. Moj je apel da se ovaj prozor itekako iskoristi, a Hrvatska će raditi sve da podrži BiH u toj ključnoj odluci”, kazao je Plenković. On se tijekom jučerašnjeg dana s drugim dužnosnicima iz EU susreo s predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, vodstvom Parlamentarne skupštine BiH, visokim međunarodnim predstavnikom Christianom Schmidtom, ali je zaobišao Predsjedništvo BiH zbog fenomena zvanog Željka Komšića, odnosno nametanja Hrvatima člana državnoga vrha glasovima Bošnjaka. BiH u prosincu nije dobila zeleno svjetlo od Europskog vijeća za otvaranje pregovora. Dobile su ga Ukrajina i Moldavija. Za BiH je ostavljen rok do ožujka da Europska komisija izvijesti o napretku. A napredak se očekuje u Izbornome zakonu, Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, Zakonu o sudovima, te Zakonu o sukobu interesa. “Ova posjeta je plod rasprave Europskog vijeća u prosincu kada je BiH dobila zaključke koji vode k otvaranju pregovora. Naš posjet služi kao poticaj BiH da u sljedećim tjednima donese zakone i reforme kako bi dala argumente Europskoj komisiji, prije svega predsjednici von der Leyen kao i Oliveru Varhelju da u svom izvješću koje će pripremiti 21 ožujka donesu pozitivnu odluku o otvaranju pregovora. Moj je dojam da ćemo u sljedećim tjednima uz potporu svih nas, ali prije svega uz političko preuzimanje odgovornosti i identificiranje svih aktera u političkom životu BiH, a osobito vladajuće koalicije, dobiti upravo one argumente da ta odluka u ožujku bude i donesena, naglasio je Plenković. Pojasnio je kako je to posebno važno zbog promjene u politici proširenja Europske unije koja je postala otvorenija upravo zbog agresije na Ukrajinu. “Ruska agresija na Ukrajinu i Putinova politika ubrzala je proces proširenja. Ovaj promijenjen kontekst daje šansu BiH da ulovi korak”, dodao je Plenković. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana krišto ocijenila je kako je najvažnije spriječiti intervenciju i dopustiti domaćim političarima dogovor. “Želim naglasiti da radimo na promjenama Izbornog zakonodavstva BiH koji se radi i kroz radne grupe i na razini političkih lidera. Istaknula bih odlučnost lidera na rješavanju pitanja koja se posebno tiču izbornog zakonodavstva. U tom smislu, želim naglasiti kako očekujemo od EU da nastavi poticati ove procese koji će nas dovesti do unutrašnjeg dijaloga i konsenzusa, ne samo kod Izbornog zakona, već kod svih drugih pitanja. Želim kazati da apsolutno trebamo činiti sve da izbjegnemo nametanje rješavanja od strane međunarodne zajednice koje bi mogli narušiti odnose kako unutar koalicije, tako i između institucija BiH”, istaknula je Krišto. Nakon političkih čelnika koji čine vladajuću koaliciju na državnoj razini najveća je odgovornost na Vijeću ministara BiH. Jednako kao i predsjednik stranke koja ju je kandidirala za čelno mjesto u Vijeću ministara, i predsjedavajuća Krišto s optimizmom gleda na ožujak. “Sve ovo skupa mi daje jednu snagu i optimizam da čvrsto vjerujem da vrijeme koje je pred nama, da ćemo dobiti tačan početak pregovora i smatram da će to biti početkom marta. Vjerujem da put u EU nije lak, ali našom posvećenosti, ćemo doći do njega. I budućnost BiH ovisi isključivo o našoj sposobnosti da napravimo ovu saradnju i da pronađemo održiva i trajna rješenja. Prije svega, zbog svih nas, ali i zbog pristupanja EU”, zaključila je Krišto. Navela je što je sve Vijeće ministara BiH učinilo pod njezinim vodstvom. Istim tonom govorila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je uputila još jednu pozivnicu i ohrabrenje vlastima BiH kazavši da joj pomognu kako bi izvješće o BiH bilo špto pozitivnije. Istaknula je golemi paket proširenja kojega EU planira investirati u regiju, a u BiH milijardu eura.
Državnički potez
“Spomenula sam tokom sastanaka sjajan moto koji imamo u EU a to je ‘ujedinjeni u različitosti’. Vi zaista imate raznolikost, ali ste ujedinjeni u jednom cilju, a to je EU. S te strane, treba iskoristiti vrijeme kako bi se usvojili zakoni koji su vrlo pragmatični. Od mojih prijatelja ste čuli da je ovo ključan trenutak kojeg ne treba propustiti. Velika je ovo prilika za BiH, ali i za EU. Uvjereni smo da je EU nekompletna bez Zapadnog Balkana”, kazala je. Bez previše obećanja, ali također s pozivom da isporuče rezultate uputio je nizozemski premijer Mark Rutte. “Potreban nam je popis rezultata po prioritetima, ali BiH nije sama. Mi s Europskom komisijom smo tu za vas da vam pomognemo na ovom putu”, rekao je. Iako se susret u Predsjedništvu BiH kojega je izbjegao hrvatski premijer Andrej Plenković pokušao nametnuti kao afera ili skandal, svejedno je pao u drugi plan vrlo ohrabrujućih poziva o europskome putu zemlje. Iako je ured Željka Komšića prvotno hrvatskom protokolu naveo kako se on nalazi na godišnjem odmoru, svejedno prekinuo ga je te je došao u Sarajevu na sastanak s dužnosnicima EU. Očekivano, Plenković je postupio državnički i izbjegao Komšića kao personu non grata što je opći stav hrvatske države i Hrvata u BiH.
