Udruga “Žena BiH” Mostar lokalna je nevladina organizacija, čija je vizija afirmacija žene u bh. društvu, s posebnim naglaskom na zaštitu žene i djece žrtava nasilja te promociju ljudskih prava žena bez obzira na njihovu etničku, vjersku, socijalnu pripadnost. Misija organizacije je pomoć ženama – domicilnim, raseljenim, povratnicama bez obzira na njihovu nacionalnost, ekonomski i društveni status. “Žena BiH” promovira i afirmira ljudska prava, zalaže se za ekonomsku neovisnost, samosvjesnost i potpuno uključivanje žena u sve sfere života te prmovira NVO sektor.
Članica udruge “Žena BiH” Amra Selimić iz Mostara ističe, između ostalog, kako se u BiH žene nalaze u diskriminiranom položaju kada je u pitanju zapošljavanje, nedovoljno sudjeluju u političkom odlučivanju i upravljanju u institucijama vlasti.
Pozivi na SOS telefon
Općenito se ne može govoriti je li nasilje u Mostaru u porastu ili ne, jedino što možemo ustvrditi, mi kao organizacija koja se bavi prevencijom i zaštitom nasilja u obitelji, jest da skoro svakodnevno imamo pozive na SOS telefon, gdje nam se obraćaju žene koje trpe različite oblike nasilja. Ali to zapravo govori da je društvo postalo više informirano i da se svijest građana podigla o tomu što je nasilje i kako se zaštititi od njega i kome se obratiti.
Statistike pokazuju da je svaka treća žena u svijetu žrtva nasilja, ali i da su počinitelji tog nasilja najčešće njihovi sadašnji ili bivši partneri. Situacija nije puno drugačija ni u BiH, u kojoj se nasilje nad ženama i nasilje u obitelji godinama smatralo privatnim problemom.
U Bosni i Hercegovini je 52,8 posto žena starijih od 15 godina iskusilo neki vid nasilja. Studija o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja nad ženama u BiH, koja je nastala na osnovi istraživanja s uzorkom od 3300 kućanstava u BiH tijekom 2013., ukazuje na to da je svaka četvrta žena bila žrtva nasilja, a da je svaka deseta doživjela nasilje u 2013. Studija ukazuje i na činjenicu da su nasilju najčešće izložene žene starosti od 18. do 24. godine života. Zabrinjavajući je podatak da žene često ne znaju prepoznati nasilje, da sebe ne vide kao žrtve nasilja. Psihičko nasilje je najčešći oblik, kao i kombinirano psihičko i fizičko nasilje. Sigurna kuća je aktivna, iako trenutačno radimo sa smanjenim kapacitetima, zbog financiranja, čak je jedno vrijeme bila i zatvorena iz financijskih razloga. Sigurna kuća “Marguerite” predstavlja sigurno utočiste ženama i djeci žrtvama nasilja. Udruga usko surađuje s policijom i Centrom za socijalni rad.
Sigurna kuća
Prije svega žene koje su žrtve nasilja svih oblika dugotrajno su nezaposlene žene, kao i samohrane majke. Kada se žrtva nasilja javi na SOS telefon (1265 - besplatan broj) ili dođe u naše prostorije, odmah obavijestimo policiju i CSR i u suradnji s njima, žena i dijete (ako je s njom) prebacuju se u Sigurnu kuću, naravno uz pristanak žrtve. Zatim u Sigurnoj kući sa ženom radi cijeli stručni tim (psiholog, pedagog, socijalna radnica, pravnica) te se pravi individualni plan za svaku žrtvu nasilja, ovisi o potrebama i stanju.
Naša udruga većinom radi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, potom Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj. Imamo usku suradnju s ostalim organizacijama i institucijama na svim razinama, kako županijskoj tako i federalnoj, regionalnoj, pa čak međunarodnoj razini. Osim svih aktivnosti koje radimo u Sigurnoj kući, SOS telefonu te u Centru za žene, stalno provodimo kampanje podizanja svijesti o nasilju u obitelji, nasilju nad ženama i djecom, koje su podrazumijevale uključivanje lokalnih vlasti, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih ustanova, medija i političkih stranaka u naše aktivnosti. Posebice ističemo radionice ekonomskog osnaživanja koje smo organizirali za žene žrtve nasilja, dugotrajno nezaposlene žene, kao i samohrane majke s područja Hercegovine, istaknula je članica udruge “Žena BiH” iz Mostara Amra Selimić.•
