Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, procjenjuje se da u inozemstvu živi oko 2,2 milijuna ljudi bh. podrijetla. U odnosu na cjelokupno stanovništvo, dijaspora predstavlja blizu 60 posto ukupnog stanovništva BiH. Svake godine od nje na osnovi novčanih doznaka u BiH stigne više od tri milijarde KM. Pretpostavlja se da dijaspora još toliko novca unese u BiH neformalnim kanalima, kao i kroz potrošnju tijekom ljetnog odmora. Mnogi bh. građani koji žive i rade u inozemstvu nisu zaboravili svoje rođake i prijatelje u BiH, kojima pomažu kad i koliko mogu. Iz godine u godinu ti iznosi rastu.
Doznake i zarade
To potvrđuje i rast doznaka iz inozemstva iako je posljednja kriza prilično uzdrmala i standard ljudi u razvijenim europskim i svjetskim zemljama. Prema podacima Centralne banke BiH, za dva tromjesečja ove godine u BiH je stiglo 1,97 milijardi KM osobnih transfera. U istom razdoblju prošle godine doznake iz inozemstva iznosile su 1,76 milijardi, a godinu prije 1,65 milijardi KM. Dakle, samo u usporedbi s prvih šest mjeseci 2022., u ovoj godini u BiH se slilo 320 milijuna KM ili gotovo 20 posto više novca iz inozemstva. Ovaj izvor prihoda značajan je za mnoge građane BiH, koji bi bez pomoći sa strane teško mogli sustići i one osnovne životne troškove.
- Moj brat s obitelji živi u Njemačkoj. Pomažu nam kad god zatreba, a da i ne tražimo. Kad djeca kreću u školu ili kad treba nabaviti ogrjev, šalju nam koliko god treba. Pomažu nam i mimo toga jer znaju da si malo što možemo priuštiti našim plaćama na ovoj skupoći - kazao je za Srpskainfo jedan Banjolučanin. Samo u prošloj godini dijaspora je u BiH poslala iznos veći od tri godišnja proračuna Sarajevske županije ili nešto manji od proračuna RS-a, što na najbolji način pokazuje razmjere egzodusa iz BiH, ali i potreba onih koji ostaju živjeti u njoj. Prema podacima Centralne banke BiH, u prošloj godini ukupne doznake iz inozemstva iznosile su rekordnih 5,26 milijardi maraka i za 307 milijuna bile su veće nego u prethodnoj godini. U 2023. osobni transferi dijaspore iznosili su 3,79 milijardi KM i za 203 milijuna KM veći su u odnosu na godinu prije. U 2021. ukupne doznake iz inozemstva iznosile su 4,35 milijardi KM. Svake godine doznake dijaspore rastu, i to sigurno ne zato što dijaspora šalje više, već, nažalost, zato što naše iseljeništvo raste.
Kupovna moć
I da, nažalost, doznake dijaspore veće su od izravnih stranih ulaganja. Iznosi koje od svojih zarada u zapadnoj Europi i drugim dijelovima svijeta odvajaju radnici iz BiH održavaju domaću ekonomiju. Agencija Pixsell u srpnju je objavila infografiku u kojoj je nabrojeno deset europskih zemalja s najvećim udjelom izravnih doznaka u bruto domaćem proizvodu i na trećem mjestu nalazi se BiH s udjelom od čak 10,6 posto. Riječ je o podacima za 2023., kada je zabilježen i rekordan iznos izravnih novčanih doznaka u BiH.
Prema prvim najavama, u ovoj bi godini mogle oboriti i nove rekorde, a možda čak i popraviti ionako dobru poziciju na ovoj ljestvici na kojoj su ispred BiH još jedino Crna Gora i Kosovo. Bh. iseljeništvo izravnim novčanim doznakama, ali i tekućom potrošnjom u značajnoj mjeri utječe na ekonomsku sliku BiH, a poglavito kada govorimo o obiteljima u domovini koje se dobrim dijelom za svladavanje svakodnevnih financijskih izazova i rizika koriste pomoći koju dobivaju preko granice.
Prof. dr. Senad Softić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i bivši guverner Centralne banke BiH, ranije je za Večernji list uputio na izniman značaj koje doznake iz inozemstva imaju kada je riječ o kupovnoj moći stanovnika, ali i ukupnom standardu. Uputio je pritom i na činjenicu da same doznake u velikoj mjeri ojačavaju cjelokupnu ekonomsku situaciju u zemlji, a kao primjer je naveo podatak kako su ukupne doznake u prošloj godini od 3,56 milijardi KM čak 6,89 posto BDP-a. Softić se osvrnuo i na činjenicu da dijaspora praktički više ulaže u domovinu od izravnih stranih ulagača, a to je potkrijepio podacima za prvih devet mjeseci prošle godine, kada su izravne strane investicije iznosile 1,44 milijarde KM.
