U posljednja dva dana broj oboljelih od koronavirusa jako raste. Postavlja se pitanje - kako dalje i što možemo očekivati ove jeseni.
- Posljednjih tjedana se činilo da je nastupila stagnacija, no sada se čini da se trend porasta oboljelih nastavlja. Razlozi su brojni. Prisutna je delta varijanta koja je visoko zarazna. Cijepni obuhvati ne možemo reći da su visoki, imamo dosta populacije gdje se virus može širiti, ističe za HRT hrvatska epidemiologinja Zvjezdana Lovrić Makarić iz HZJZ-a.
Dodaje da je stiglo hladnije vrijeme, da su se aktivnosti prebacile u zatvorene prostore.
Pero Lučin, imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, kaže da na mali broj procijepljenih svakako utječe i nesuglasje u Znanstvenom savjetu Vlade RH.
- U ovoj bitki koja dugo traje, potrebno je puno reda i dobre organiziranosti. Nema dileme da ćemo mi pobijediti virus, samo je pitanje s koliko žrtava. Osobno sam stava da broj žrtava mora biti što manji. Svim se sredstvima moramo boriti. Najbolji je način cijepljenje, ali očito imamo još velik broj onih koji se nisu cijepili. Tu su i maske i socijalna distanca, to isto treba uzeti u obzir. Preko ljeta smo se opustili, ali sada se okupljamo u zatvorenijim prostorima. Virus nije promijenio svoje ponašanje, osim što je postao zarazniji.
Čak 238 tisuća starijih od 65 godina nisu se cijepili.
- Dakle imamo manje od 70% onih koji se nisu cijepili, teško mi je reći koji su za to razlozi. Nisu dobro podatci u tom kontekstu, pošto je to skupina koja je izložena velikom riziku, riziku od teškog oboljenja pa i od smrti, ističe Lovrić Makarić.
Pojavio se sada i Delta+ soj, a Lučin kaže kako je to očekivano.
- Kada se virus puno dijeli, kada se inficira veliki broj osoba, događaju se greške i mutacije, i vrši se selekcija. Kada postoji eksponencijalni rast, pojavljivat će se nove varijante. Do kuda će to ići teško je predvidjeti, mutacijski kapacitet virusa je ipak ograničen, ali očito još ima prostora za pojavu zaraznijih varijanti. U istočnom dijelu Europe se intenzivno širi infekcija, mogu se očekivati zaraznije varijante virusa, ističe Lučin.
Do kraja godine najavljuju se nova cjepiva.
- To je sigurno rješenje, ali i postojeća cjepiva nisu loša. Protutijela koja se stvaraju su još uvijek prilično učinkovita protiv novih sojeva. Bitno je da je tehnologija stvaranja cjepiva razvijena, pa se cjepivo može prilagođavati prema novim sojevima. Imamo osam cjepiva koja se koriste, ali zapravo imamo 20-ak cjepiva koja su završila sve faze kliničkih ispitivanja te će uskoro postati dostupna. Imamo oko 115 cjepiva se intenzivno testira te se skoro 200 razvija u laboratorijima. Nije upitno hoćemo li se mi moći boriti s virusom već je pitanje uz kolike žrtve, dodaje.
Pero Lučin ističe da je tzv. "booster doza" potrebna.
- Naš organizam razvija učinkoviti odgovor kada se unese treća doza. Međutim, nakon dvije doze puno ljudi ne uspije razviti maksimalan odgovor, postoje mnoge tehničke greške, sigurno 10 ili 15% ljudi ostane nezaštićeno. Mi za sada ne znamo koliko će trajati zaštita nakon dvije doze ili nakon "booster doze". Osnovni problem kod cijepljenje jest u tome uspiju li protutijela doći do naše sluznice gdje virus inficira. Očekujem da će se vrlo brzo pojaviti intranazalna cjepiva u obliku spreja gdje se potiče imunosni odgovor sluznice dišnog sustava, pojašnjava.
