Da se oko etno baštine valja potruditi, potvrđuje, kako se popularno kaže, nosač zvuka HKUD-a “Linđo” iz Neuma. Umjesto klišeja, tridesetak svima manje-više poznatih pjesama Neumljani su “zaronili” u svoju etno baštinu “izvadivši” niz stvari koje se bez tog CD-a ne bi vezale uz područje jedine hercegovačke primorske općine. Bio je to i povod da sa Zlatkom Glavinićem, voditeljem društva, inače virtuozom na narodnim glazbalima, krenemo u priču:
- Izdali smo dvostruki CD u jednom omotu, na kojem se nalazi sedamdesetak različitih napjeva koji su se pjevali u neumskome kraju. Tu su razne gange i bećarci, kolektivne pjesme, instrumentalna glazba, od lijerice, gusala, dipala, usne harmonike…, sve ono što je narod svojedobno koristio za zabavu. Projekt je trajao dvije godine, puno je materijala ostalo, nadam se kako će u dogledno vrijeme i to doći na red. Cilj nam je bio od zaborava sačuvati ne samo poznato nego i ono što se godinama nije pjevalo. - Niz je pjesma i napjeva koji se drugdje u Hercegovini ne mogu čuti, pjesme na ikavici, izvrsna ganga, prava su iznenađenja, otkuda to u Neumu? - Ne znam otkuda, ali to je naše. Snimanje je trajalo dvije godine, a pjesme su prikupljane godinama. Istraživao sam teren, bilježio od starijih ljudi od kojih ih dosta više nije živo, slušao što se i kako pjevalo, kakav je bio svakodnevni život, što se, kada i u koje doba dana i godine pjevalo. Tragali smo za izvornim životom našeg čovjeka. Puno je toga palo u zaborav, pa ni sami ne znamo kako se pjevalo. Za Neum ne postoje zapisi, u kulturnom životu je nastao jedan prazan prostor, ljudi su se masovno selili u gradove, rađale su se nove generacije koje su poprimile drugačije oblike života, staro je blijedjelo. Ne mogu reći da mlade ne zanima naša baština, ali treba im je pokazati, treba ih upoznati kako je to bilo. Sada je CD tu, pa tko želi, može naučiti. - CD je već poodavno u optjecaju, kakve su reakcije? - Jako pozitivne, nismo očekivali takav odjek kako od naših, rekao bih, domaćih ljudi tako i od ljudi koji žive vani, u Švicarskoj, Njemačkoj... Naravno, nismo očekivali neki ekstra “bum”, to je tip glazbe koji nije svakodnevni, teško da će to u današnje vrijeme mladi slušati, ali za ljude koji su živjeli u vrijeme kada se tako pjevalo, sviralo, igralo..., njima je to veliko zadovoljstvo. Kada se presluša Linđin CD, o Neumu se stekne posve drukčija slika, taj primorski dio Hercegovine bio je vezaniji za, primjerice, zapadnu Hercegovinu nego što se mislilo. Izvrstan vodeći ženski vokal i gangaši, pa raznovrsnost napjeva, pravo su otkriće, to se više gotovo i ne sreće u zemlji hercegovoj. - Neumski kraj je jako bogat tradicionalnim napjevima, gangom, bećarcem, kolektivnim pjesmama. To je Pandorina kutija, kad se u nju zakopate, teško je iz toga izići. Neumska ganga je malo poznata široj javnosti, a imamo 7-8 različitih napjeva, pa desetak napjeva bećarca. To je lepeza, pravi rudnik, zaključuje Zlatko Glavinić kojem se kao nekadašnjem članu grupe Legen može vjerovati.
