Glavni nalogodavci, sive eminencije, koji i danas nadziru politički i gospodarski život u Bugojnu su i danas na slobodi. Nijedna pravosudna institucija nije ih procesuirala za djela ratnog zločina. Bilo je nekoliko pravno-formalnih istraga, ali nikada nije protiv njih podignuta konkretna optužnica za djela koja su u ratu počinili. Radi se o zapovjednicima Armije BiH i političkim i vojnim vođama općine Bugojno koji su prije 21. godine bili glavni nalogodavci, egzekutori u ubijanju i progonu tamošnjih Hrvata. Unatoč brojnim dokazima, protiv tadašnjeg ratnog načelnika općine Bugojno Dževada Mlaće nikada nije podignuta optužnica jer se nalazi pod zaštitom bošnjačkih političkih elita. Čak se u presudi Suda BiH Odjela za ratne zločine u slučaju Enesa Handžića, zapovjednika Armije BiH u Bugujnu, spominje ime Dževada Mlaće i njegovih ratnih uloga tijekom 1993. godine. “Handžić je odobrenja za odvođenje zatvorenika na prinudne radove izdavao po ovlastima Ratnog predsjedništva Bugojna te zapovjednika 307. brigade i operativne grupe Zapad. U to vrijeme predsjednik ratnog predsjedništva bio je Dževad Mlaćo, zapovjednik 307. brigade ‘Tahir Granić’, dok je zapovjednik Operativne grupe Zapad bio Selmo Cikotić, nekadašnji ministar obrane BiH”, spominje se, između ostalog, u presudi Suda BiH protiv Enesa Handžića. Tužiteljstvo BiH na suđenju nekolicini niže rangiranih zapovjednika Armije BiH imalo je u posjedu ratni dnevnik Dževada Mlaće. Tadašnja tužiteljica Slavica Terzić kazala je kako je Mlaćin dnevnik dokaz suradnje i zajedničkog djelovanja, vojnih i civilnih vlasti. To je po njoj “ratna mapa i ratni put Bugojna - ratni ključ u operativnoj zoni Zapad, ali i središnje Bosne u Bugojnu”. Ona je opisala kako je Dževad Mlaćo, predsjednik ratnog predsjedništva Bugojna, kao pravi pedantni profesor zapisivao sve datume, mjesta, sastanke prisutne osobe i domaće zadatke koje su dobivali u skladu s planom udruženog zločinačkog pothvata. Povodom obljetnice stradanja Hrvata u Bugojnu oglasila se Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojno. “550 Hrvata prošlo je kroz logor ‘Stadion’, dvadeset hrvatskih vojnika još se vode kao nestali od kojih je za 21 godinu pronađen samo jedan. Nepoznata je, također, sudbina 14 hrvatskih civila. Pronađene su i identificirane dvije osobe. Sedam Hrvata je ubijeno prilikom pokušaja bijega iz Bugojna za što nitko nije odgovarao. S obzirom da je već godinama stanje po tom pitanju nepromijenjeno, apeliramo na nadležne institucije da ozbiljnije i s puno više empatije pristupe rješavanju ovog problema, stoji u priopćenju.

Vozači, budite na oprezu: Prevaranti koriste jednostavan, ali kreativan način obmane