Dan nakon izricanja najiščekivanije presude u Haaškom sudu svatko je iz tog dokumenta izvlačio ono što mu “ide u prilog”. Jasno je da sadržajem presude, kao ni odmjerenom kaznom, nitko nije posebno zadovoljan, piše Večernji list BiH.
Nezadovoljstvo presudom
Žrtve smatraju kako je sve osim doživotnog zatvora nepravda, bošnjačka politika ljuta je zbog odbacivanja optužbe o genocidu u sedam općina i navoda iz presude po kojima je bošnjačka strana u Sarajevu gađala vlastita područja, dok su Srbi, kako u Republici Srpskoj tako i u Srbiji, ljuti zbog same osude, potvrđivanja genocida u Srebrenici, udruženog zločinačkog pothvata i konačno visine zatvorske kazne.
Iako izgleda da su najmanje zainteresirani za ishod suđenja Karadžiću, Hrvati samo djelomično mogu biti zadovoljni jer Karadžić nije procesuiran pa samim tim ni osuđen za većinu zločina koje su njegove vojne snage počinile nad hrvatskim stanovništvom Bosanske Posavine, banjolučke regije i drugih područja. Odbacivanjem prve točke optužnice, koja se odnosila na sedam općina, uključujući Prijedor, propala je vjerojatno i posljednja prilika da se zločini nad bh. Hrvatima pravno okarakteriziraju kao genocid. No, dok većina osuđujućih elemenata iz presude nije nikoga iznenadila, jer su uglavnom već potvrđivani u drugim presudama visokim srpskim vojnim i političkim dužnosnicima, mnogima je, posebice u Sarajevu, zaparala uši konstatacija Sudskog vijeća da su i bošnjačke snage gađale vojnike UN-a, ali i teritorije pod vlastitom kontrolom. Sadržaj presude i očekivane žalbe na presudu razmatrat će se i u sljedećem razdoblju, baš kao i moguće političke posljedice za BiH. Međuetničko zaoštravanje odnosa će svakako biti jedan od rezultata izrečene presude, iako su izostale javne manifestacije ovim povodom, a, srećom, nije bilo ni etnički motiviranog nasilja ili incidenata. Iako su mnogi proteklih dana, pa i na dan izricanja presude, spominjali moguće posljedice za status, pa čak i opstanak Republike Srpske, malo je izgledno da se takvo što dogodi.
Za svaki slučaj, srbijanski premijer Aleksandar Vučić i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej nakon zajedničkog sastanka poručili su kako je “sveta dužnost” i države Srbije i SPC-a sačuvati Republiku Srpsku i njezin narod.
- Kao Crkva i država, zajedno pomažemo jedni drugima kako bi se očuvala Republika Srpska kao tekovina srpskog naroda. Kako bi očuvala svoj identitet, svoju kulturu i svoje ime, kao i svoj narod koji pripada biseru srpskog roda, poručio je patrijarh Irinej na zajedničkoj konferenciji s Vučićem u srpskoj Patrijaršiji.
Vučić je poručio kako će se Srbija i dalje ponašati sukladno Daytonskom sporazumu, što bi trebalo značiti da nakon presude Karadžiću neće mijenjati svoju politiku prema BiH. Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je kako presuda protiv Radovana Karadžića ne doprinosi pomirenju nego, naprotiv, radikalizaciji prilika u BiH. - To će sigurno iskoristiti radikalni elementi, posebice među Bošnjacima, za dokaz kako su samo Bošnjaci bili žrtve, kazao je Ivanić.
Dodao je kako ohrabruje to što kod političkih dužnosnika kod Bošnjaka nije bilo velike euforije, što se ne bi moglo reći za neke nevladine organizacije.
Iščekivanje drugih procesa
Osim žalbenog procesa u slučaju “Karadžić”, oči bh. javnosti u Haag će biti uprte zbog skorog izricanja presude Vojislavu Šešelju, a na kraju i Ratku Mladiću. Različit ishod oba ova procesa očekuje su u Federaciji BiH i Republici Srpskoj te je već sada izvjesno kako ćemo svjedočiti sličnim reakcijama kao što je to bilo u slučaju presude Radovanu Karadžiću.
Imajući u vidu da bi prvostupanjska presuda Mladiću mogla biti izrečena tek pred kraj iduće godine, a da će odlučivanje po žalbama u slučaju “Karadžić” vjerojatno doći još kasnije, može se zaključiti kako će pokušaj zadovoljavanja pravde preko Haaškog suda još dugo biti u fokusu bh. javnosti.
Nažalost, ovom, kao ni dosadašnjim presudama nismo ništa bliži pomirenju i zajedničkoj istini o onome što se događalo u BiH početkom devedesetih godina prošloga stoljeća.
