Dragan Čović punih je 19 godina na čelu Hrvatske demokratske zajednice BiH. Iako je stožerna hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini prolazila kroz turbulentna razdoblja, može se kazati da je Čović došao na njezino čelo u vrlo nezahvalnom trenutku, kada su politička prava Hrvata kao naroda bila ozbiljno degradirana, a Daytonskim i Washingtonskim sporazumom zajamčena prava i ravnopravnost pogaženi, i to umnogome uz pomoć onoga što se zvalo "međunarodna zajednica". U protekla gotovo dva desetljeća, koliko je vodeći hrvatski političar u BiH, Dragan Čović suočio se s mnogo kriza i izazova, uključujući i osobnu golgotu koju je prošao kroz pritvaranje i (ne)uspjeli sudski proces. Iako je pred BiH i Hrvatima kao konstitutivnim narodom još puno izazova, Čović se proteklih godina jasno nametnuo kao jedan od ključnih političkih aktera, koji je često i poveznica između snažno suprotstavljenih bošnjačkih i srpskih politika, koje dominantno streme unitarizaciji, odnosno disoluciji države BiH. Kao nepopravljivi optimist, Čović je i tu ulogu prihvatio iako će konačan sud o njegovoj političkoj karijeri, kao uostalom i svih drugih državnika, dati povijest. Ovaj razgovor s predsjednikom HDZ-a BiH počeli smo očekivanim pitanjem za nekoga tko je 19 godina predvodnik nacionalne hrvatske politike u BiH.
Večernji list: Kakav je danas položaj Hrvata u BiH u odnosu na vrijeme kada ste preuzeli vođenje najveće nacionalne stranke?
- Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini danas je prividno nepromijenjen s obzirom na to da još uvijek nisu riješena brojna institucionalna pitanja funkcioniranja same Bosne i Hercegovine, a pritom i položaja konstitutivnih naroda. Posljednja dva desetljeća bila su ispunjena različitim izazovima, kako političkim napadima i pravnim nasiljem tako i sigurnosnim ugrozama te brojnim drugim izazovima. Često sam znao kazati kako Bosna i Hercegovina funkcionira u stanju trajne nesigurnosti, izlazeći iz jedne krize i odmah potom ulazeći u drugu. Tako izražen ciklus kriza tjerao nas je okupljati se u zajedništvo kao narod i svoju budućnost promišljati drugačije od naših partnera, prvenstveno misleći na EU i NATO integracije BiH. Stoga smo na sebe preuzeli obvezu predvođenja ovih integracija. Unatoč brojnim kočničarima i skepticima koji nisu željeli ili nisu vjerovali da ćemo kao država ikada napraviti potrebne iskorake, ti su iskoraci učinjeni. Danas svi znaju da upravo hrvatski dužnosnici predvode ovaj put.
Večernji list: Što smatrate svojim najvećim uspjehom u politici, poglavito otkad ste na vodećoj hrvatskoj poziciji?
- S ove točke gledišta, iza nas se nalaze vremena brojnih iskušenja s kojima smo se kao narod trebali nositi. Ti su izazovi dolazili unutar BiH, ali često i svjesnim djelovanjem aktera izvana. U tom smislu mislim da se može nabrojiti mnogo toga što smo postigli. Međutim, ako treba izdvojiti nešto čime se ponosim, to je činjenica da je hrvatski narod danas, unatoč svim napadima na našu političku poziciju i ustavna prava, ostao nezaobilazan politički čimbenik bez kojega vlast ne postoji. Ovome bih, naravno, dodao i institucionaliziranje hrvatskoga pitanja u integracijskim aktivnostima. BiH može uspjeti samo kao domovina triju jednakopravnih konstitutivnih naroda čija se prava više nikada neće dovoditi u pitanje. Danas je to jasno i europskim i drugim partnerima.
Večernji list: Koliko se BiH promijenila u tom razdoblju jer često se ima dojam kako je stanje u zemlji danas lošije nego prije 19 godina kada ste postali predsjednik HDZ-a BiH?
- Bosna i Hercegovina doživjela je ogromne promjene. U infrastrukturnom smislu to je jedna potpuno nova država. S druge strane je i demografski neuspješna. Činjenica je kako smo upravo prethodnih godina imali izražen osjećaj nesigurnosti i neprimjerene, grube riječi u političkom životu zbog kojih su se povlačile paralele i s nekim prethodnim vremenima. Takvo što, naravno, nije dolazilo s naše strane. Ipak, formiranjem nove vlasti na razini Bosne i Hercegovine i Federacije BiH uspjeli smo u dobroj mjeri stabilizirati unutarnji politički dijalog, iako on u posljednje vrijeme ponovno doživljava značajne izazove.
U ovih 19 godina uspjeli smo očuvati ustavnu arhitekturu i približiti BiH zapadnim tekovinama, iako vjerujem da bismo to učinili i prije da nije bilo neprekidnih napada na samu Bosnu i Hercegovinu i njezin ustavni poredak.
Večernji list: Što je dugoročno, strateški, glavni problem BiH i kako ga riješiti?
- U osnovi, glavno strateško pitanje je rješavanje aktualne nefunkcionalnosti BiH. Svima koji danas misle dobro Bosni i Hercegovini i koji se nazivaju "patriotima" jasno je da se ustavna načela, a osobito konstitutivnost triju naroda, ne mogu zamijeniti lažnim građanskim uređenjem. Jednostavno, to više ne bi bila Bosna i Hercegovina. Naše strateško pitanje danas jest ustavno osiguranje potpune jednakopravnosti Hrvata s drugim dvama narodima. Osim toga, tu je i naš europski put koji moramo ubrzati i kroz njega riješiti dugo otvorena pitanja ograničenih ustavnih reformi.
Večernji list: Tijekom godina mijenjao se i odnos međunarodne zajednice prema BiH, ali i političkim akterima i politikama unutar BiH. Kako to komentirate?
- Naravno, promjene u odnosu međunarodne zajednice prema BiH stalno su prisutne. No, moramo biti objektivni i shvatiti da se takve promjene ne događaju samo zbog nas. Globalna događanja, različiti oružani sukobi i djelomično urušavanje poretka moći stvorili su drugačiji pristup prema BiH. Jedno je sigurno, a to je da ćemo unutar sebe morati rješavati probleme bez vođenja "alibi politike" uz pomoć stranih centara moći. To znači da moramo preuzeti potpunu odgovornost za svoje političko djelovanje jer ni jedna strana administracija ne poznaje Bosnu i Hercegovinu bolje nego mi sami.
Večernji list: Osobno ste se susretali i s velikim izazovima, uključujući brojne pokušaje osobne diskreditacije i političke diskvalifikacije, pa i sudski proces. Kako gledate na to s ove vremenske distance? Je li vrijedilo?
- Ovisi o tome što je vaš životni moto, kako gledate na vrijednost ideala i politike za koje se zalažete. Iskušenja je bilo napretek, kao i napada na mene politički i osobno, ali duboko sam uvjeren kako je sve to vrijedilo da bismo danas bili u poziciji u kojoj jesmo – da smo očuvali naš narod kao nezaobilazan politički čimbenik. Često kažem i svojim suradnicima i mladima koji se žele baviti politikom, kakva ona u BiH jest, da na napade i pokušaje diskreditacije moraju biti spremni. To je sastavni dio. Upravo je zbog toga osobito važno da se u ovom poslu vodite idealima i željom da zaštitite svoj narod i domovinu jer sve ostalo će s vremenom izblijedjeti.
Večernji list: Za Hrvate u BiH uvijek je bila važna podrška Hrvatske i njezinih institucija. I tu smo svjedočili različitim odnosima prema statusu, ali i predstavnicima Hrvata u BiH. Je li realno da se neki problemi u tom odnosu iz prošlosti jednom ponove?
- Ne smijemo podcijeniti izvorišta politika u Republici Hrvatskoj, kao ni njihov odnos prema Bosni i Hercegovini i Hrvatima u BiH. U posljednjih desetak godina stabilizirali smo te odnose i to vidim kao veliki uspjeh. Međutim, treba sustavno djelovati u budućnosti kako bi se to očuvalo jer nam nije nepoznato što znači kada se neki od najviših dužnosnika Republike Hrvatske zalažu za oduzimanje prava Hrvata u BiH.
Večernji list: I danas ste izloženi određenim međunarodnim pritiscima, poput onih za Južnu plinsku interkonekciju. Bojite li se mogućih sankcija Amerikanaca?
- Međunarodni pritisci se s vremena na vrijeme ponavljaju, ovisno o tome koliko ste dosljedni svojim politikama i koliko jeste ili niste spremni svoje djelovanje prilagoditi interesima stranaca. Interkonekcija je samo ilustracija tog odnosa ili jedan alat kako vas se želi politički pritisnuti kako bi se prividno zadovoljili neki bošnjački interesi u Federaciji. Kazao sam prije i kazat ću opet, Južna plinska interkonekcija je, prije svega, strateški interes hrvatskoga naroda u BiH, a tek onda naših međunarodnih prijatelja. To će svi morati shvatiti, kao i da mi imamo odgovornost skrbiti se o svojim strateškim interesima kroz naše djelovanje, bez obzira na pritiske kojima možemo biti izloženi.
Večernji list: Gdje vidite BiH 2030. godine i kakva će biti? O čemu to prvenstveno ovisi?
- Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu priliku doživjeti potpunu transformaciju. Pri tome mislim na iskreniju suradnju predstavnika triju naroda, naš EU i NATO put, kao i na povećanu pažnju međunarodnih prijatelja koji otvaraju nove prilike prema prostoru zapadnog Balkana. Jedna od glavnih prepreka su pokušaji uspostave tzv. građanske države kojom se pravda otimanje prava našem narodu. Dok god imamo jedan narod koji je politički nastrojen kršiti Ustav prividno u vlastitu korist, riskiramo propuštanje ove prilike jer ćemo, kao i dosad, biti zaokupljeni unutarnjim političkim pitanjima i pitanjima političkog preživljavanja triju naroda. Ova prilika za transformaciju se mora iskoristiti, ali tako da očuvamo svoje ustavne vrijednosti i konstitutivnost kao zaglavni kamen BiH. Hoćemo li ili nećemo na koncu doživjeti transformaciju o kojoj dugo govorimo i koju osobno priželjkujem, to ovisi samo o nama u BiH.
Večernji list: Europski put funkcionira na načelu toplo-hladno. Zamah koji se činio očekivanim nakon odluke o otvaranju pristupnih pregovora je zaustavljen nakon nametanja odluka visokog predstavnika. Kako dalje?
- Upravo to je naglašeno kao moj odgovor na prethodno pitanje. U trenutku koji spominjete vidjeli smo da se međunarodna zajednica sukobila unutar sebe i postalo je očito da neke od najvećih administracija imaju drastično različite stavove. S jedne strane smo s više značajnih iskoraka uspjeli zadobiti povjerenje europskih partnera za početak pregovora. S druge strane, taj zamah je narušen nametanjem spomenutih odluka, čime je autoritet vlasti u BiH u povijesnom trenutku oskvrnavljen. Ako dopustimo da međunarodni akteri uzmu zamah u uređenju funkcioniranja i vizije bh. društva, ništa dobro se neće dogoditi. Odgovornost je prvenstveno na nama samima.
Večernji list: Funkcionira li uopće državna koalicija i hoćemo li preostale dvije godine mandata izgubiti na svađe i blokade?
- Partnerstvo na razini Bosne i Hercegovine ne funkcionira. Kada smo uspostavljali ovu vlast, nadao sam se da ćemo imati više međusobnog povjerenja i mudrosti u vođenju politike te kako nećemo nasjesti na pokušaje zastrašivanja ili razdora vlasti, bilo da se radi o domaćim ili stranim akterima. Vidljivo je kako nam danas nedostaje međusobnog povjerenja, ali bojim se da, ako ubrzo ne napravimo zaokret, bit ćemo izloženi novim krizama. Uskoro nam stižu i lokalni izbori, krajnje je vrijeme da popravimo situaciju i da koalicija profunkcionira.
Večernji list: Slijede nam europski i američki izbori. Hoće li i kako njihov ishod utjecati na BiH?
- Ishod tih izbora neće bitno utjecati na odnose u našoj zemlji, ali izborne kampanje ususret našim lokalnim izborima hoće. To je vidno i treba očekivati da će se svaka politička stranka uskoro u potpunosti okrenuti svojim temama i svojim biračima, kao i da će nam to ostavljati sve manje prostora za zajedničko djelovanje.
Večernji list: Zbog svoje malobrojnosti Hrvati su stalno prisiljeni razmišljati o političkom zajedništvu. Koliko je ono izgledno na idućim izborima?
- Zajedništvo koje danas okupljamo u Hrvatskom narodnom saboru dio je strategije ili, bolje reći, potrebe hrvatskoga naroda. Iako je naše zajedništvo na krupnim nacionalnim temama neupitno, očekujemo da ćemo na lokalnim izborima, upravo zbog njihove lokalne prirode, imati izraženo višestranačje i pluralizam, osobito u većinski hrvatskim općinama i gradovima. To je i svojevrstan pogled kako bi budućnost mogla izgledati nakon što konačno riješimo pitanje Izbornog zakona BiH.
Večernji list: Hrvate, kada riješe Izborni zakon, čeka težak proces demokratizacije. Koliko je to opasnost za nove podjele?
- Bez obzira na to kako će izgledati politički krajolik za Hrvate, Izborni zakon se mora riješiti. O tome nema dvojbe. Naime, Izborni zakon u sebi krije jedan od ključeva stabilnosti Federacije Bosne i Hercegovine i budućnosti odnosa Hrvata i Bošnjaka. Naši partneri to moraju napokon razumjeti i iskazati opredijeljenost za suživot s nama. Što se tiče demokratizacije unutar hrvatskog nacionalnog bića, ona nije i ne može biti problem. Dapače, demokratizacija nas sve može samo ojačati.
Večernji list: Dokad planirate ostati na čelu HDZ-a BiH i o čemu će ta odluka ovisiti?
- Aktualni politički trenutak je vrlo zanimljiv, uspjeli smo stabilizirati svoju integracijsku perspektivu i politički dijalog. Međutim, mnoga su pitanja još uvijek otvorena. Zbog toga već dulje vrijeme radimo i na ohrabrivanju mlađih kadrova kako bi bili spremni preuzeti vođenje politika našega naroda kada dođe trenutak za to. Ono što mogu kazati jest da će se odluka o mom vodstvu donijeti zajednički, unutar obitelji HDZ-a.
