Do rata u Ukrajini, koji je počeo u veljači prošle godine, činilo se da BiH konačno kreće putem rasta i oporavka, nakon što su je pandemija i "lockdown" uzdrmali. Nažalost, početak sukoba na europskom kontinentu urušio je sve nade u trend rasta gospodarstva, piše Večernji list BiH.
Rast pa pad
Mnogima su najzanimljivija bila ulaganja iz inozemstvo jer se upravo ovu zemlju spominjalo kao "malu Kinu", odnosno prostor na kojem bi se mogle smještati proizvodne tvrtke koje rade u svjetskoj velesili, a koje traže jeftiniju radnu snagu bliže svom središtu u Europi jer su i prijevoz robe iz Kine, ali i sama roba, značajno poskupjeli. Međutim, u 2022. ulaganja iz inozemstva pala su za čak 26 posto u odnosu na godinu ranije, kada je počeo oporavak i kada su strane tvrtke počele prepoznavati BiH kao zemlju ugodnu za življenje. I u državnoj Agenciji za promociju stranih investicija nedavno su za RSE rekli kako je na pad stranih investicija najviše utjecao rat u Ukrajini.
U Udruzi poslodavaca kao razloge što se ne ulaže dovoljno u BiH, osim tih geopolitičkih događaja, naveli su političku nestabilnost, sporu birokraciju, ali kao ključan problem - nedostatak radne snage. Postavili su i logično pitanje - tko će doći investirati u BiH ako nema radnika. Izvršni direktor Udruge ekonomista SWOT Saša Grabovac za RSE je naveo i loš imidž zemlje, a karakterizira ga politička nestabilnost. Kapital, poznato je, ne voli nikakvu neizvjesnost. - BiH je poznata i po kompliciranoj administraciji, tako da treba poraditi na imidžu države, a ponajprije i na unaprjeđenju procedura te svega onoga na što se žale ne samo strani nego i domaći investitori - ističe Grabovac.
Nije rijedak slučaj da investitori dođu, da ih dovedemo, međutim, kada izađu na teren i kada se susretnu s nedostatkom radne snage, repromaterijala i kompliciranim procedurama, odustanu i vrate se - naveo je uz ostalo. Jedna od inicijativa koja se ranije pojavila je ta da predstavnici dijaspore uzmu stvar u svoje ruke i da oni pokušaju ili dovesti velike igrače ili pokrenuti proizvodnju u BiH.
- Treba razgovarati s ljudima koji su dugo u inozemstvu, koji su prošli taj sustav, usvojili radnu etiku i imaju neku viziju, a posebno je važno da vole svoj dom. Jer moramo biti iskreni sami prema sebi i priznati da je mnoge nepravedni sustav otjerao iz ove zemlje. U inozemstvu im se rađaju djeca. Sve je manje neke empatije za rodnim krajem. Ali ako oni nemaju sami inicijativu, treba ih netko potaknuti. Država bi morala napraviti resor koji bi se bavio samo bh. građanima u dijaspori i nuditi im pogodnosti te da se zauzvrat investira u rodni kraj - priča nam sugovornik blizak ovoj temi koji ima kontakt s našim ljudima izvana, a koji gaje ovakve želje. Ističe i zašto je teško očekivati neke pomake kad je sve to u pitanju. - Problem je tko bi bio taj koji bi pregovarao s potencijalnim investitorima.
Imamo veleposlanike koji u razgovoru sa strancima ističu uglavnom političke stvari, a gospodarstvom se rijetko tko bavi. Tko može tvrditi da se netko iz tog resora ne bi bavio uglavnom politikom, što nema smisla. To su stvari koje su osjetljive. Lijepo bi bilo kada bi se stvorila klima da se počnu mijenjati trendovi - tvrdi ovaj sugovornik.
Desetljeća stagnacije
Strani kapital najviše se ulaže u financijske uslužne djelatnosti, trgovinu, proizvodnju baznih metala, proizvodnju i opskrbu električnom energijom i plinom, poslove klimatizacije, trgovinu na malo... Nakon desetljeća stagnacije, hitno je potrebno, osobito sada, kada je kandidacijski status za EU vjetar u leđa, da BiH krene putem gospodarskog razvoja, a u neizvjesnim, kriznim vremenima ne treba strahovati, nego tražiti svoju priliku.
