- Cijene materijala vrtoglavo su narasle pa smo prisiljeni cijenu rada snižavati da bi ljudi mogli graditi - priča nam građevinski radnik na jednom objektu u izgradnji kod Mostara dok komentiramo divljanje cijena, piše Večernji list BiH.
Mnogi planirani projekti stavljeni su na čekanje, u pozadini traju i “natezanja” investitora i građevinskih poduzetnika jer su cijene nekih zgrada dogovorene dok su još bile stare cijene materijala pa investitori žele da se radi po tim cijenama, građevinski poduzetnici ističu da im se to ne isplati, bit će vjerojatno i sudskih trakavica...
Za krizu ni krivi ni dužni
A još na početku 2020. godine sve je izgledalo normalno i činilo se da će BiH nakon kriznih desetljeća uhvatiti zamah i krenuti s ozbiljnijim gospodarskim rastom. Međutim, ova zemlja kao da je osuđena na sve vrste kriza, iako za ovu nije ni kriva ni dužna. - Kada su vidjeli u kojem smjeru ide ova zdravstvena kriza i da se prelijeva na gospodarstvo, mnogi su odlučili dignuti sidro i sreću potražiti u onim državama koje će brže izlaziti iz krize. Javljaju mi se prijatelji i pričaju mi da u Njemačkoj imaju pune ruke posla. A mi koji smo ostali ovdje dugoročno ne znamo što ćemo jer ako se cijena materijala ne snizi, građevinskih pothvata bit će sve manje, a, opet, mi na tu cijenu ne možemo previše utjecati jer tu situaciju diktiraju najjače svjetske sile poput Amerike i Kine - priča nam sugovornik. A da pada gradnja individualnih objekata, otkriva i Emir Zoletić iz tvrtke građevnog materijala ZH-Zola. Razlozi su, uz poskupljenje građevnog materijala, i strah investitora.
Vrtoglavi skok
- Kada govorimo o dva-tri najvažnija građevna materijala, reći ću da je željezo poskupjelo gotovo za dvostruko, tvornice su smanjile kapacitete. Isto tako, sama proizvodnja stiropora, koja je jako razvijena u BiH, znači imamo četiri ozbiljna proizvođača u BiH, izravno je vezana uz cijenu nafte koja je, znamo svi, vrtoglavo skočila početkom ove godine - priča za BHRT Zoletić. Iako je prvenstveno odnos SAD-a i Kine doveo do ovakvih povećanja cijena, činjenica je da se u ovoj zemlji moglo ublažiti posljedice da se djelovalo planski umjesto stihijski, kako većinom to u BiH funkcionira. Primjera radi, dok bh. tvrtke traže željezo po susjedstvu ili se bore da ga po što povoljnijim cijenama uvezu iz nekih udaljenijih zemalja, jedina tvornica u BiH koja proizvodi željezo izvozi ga u Tursku, a nema ga za tvrtke u BiH. Tvrtke koje se bave visokogradnjom ljutite su zbog takvog odnosa. Međutim, tržište je slobodno i svatko može raditi što hoće, ali stav je da bi država morala nešto poduzeti da se prvo stvore uvjeti za poslovanje tvrtki u BiH pa tek onda da se namiruju zemlje u inozemstvu. A sve što se događa, nažalost, bit će dodatni poticaj da se iz nesređenog sustava ode negdje gdje će se moći živjeti i raditi od rada svojih ruku. - Svi smo svjedoci da mladi sve više odlaze van. S druge strane, imamo sve manje onih koji se školuju za različite vrste građevinskih zanimanja i to će biti jedan od najvećih problema s kojima ćemo se susretati - ispričao je Adnan Sijerčić iz tvrtke Cestotehnik. A i oni koji bi se školovali za neka građevinska zanimanja, u velikom broju srednjih škola nemaju takvu mogućnost. Problema je puno...•
