Niske temperature tijekom zime i relativno hladno proljeće stvorili su brojne probleme poljoprivrednicima pa tako i uzgajivačima vinove loze. Tuča je još više pojačala dojam vrlo teške godine za vinogradare.
“Mršava” godina
Osim što smanjuje količinu i kakvoću uroda, a može ga i potpuno uništiti, posljedice tuče na vinovoj lozi mogu biti vidljive godinama. “Kada se govori o vinogradima u Hercegovini, moglo bi se reći da je ova godina, u najmanju ruku, “mršava” godina. No, i to ovisi od mjesta do mjesta, pa i od vinograda do vinograda. Evo neki dan je tuča u nekim mjestima nanijela neviđenu štetu vinogradima u nekim mjestima, primjerice u Grudama i Ljutom Docu, dok u Ljubuškom nije bilo ni kiše, a kamoli tuče. A kolika je šteta, i to je opet individualno, barem kada se radi o trganju za ovu godinu. Negdje će urod biti manji za nekoliko postotaka, a negdje je tuča “otrgala” polovinu mogućeg uroda, pa i više”, rekao je ing. agronomije Mladen Gašpar, savjetnik za oblast vinogradarstva Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, dodajući kako se, nažalost, štetno djelovanje tuče prenosi i u slijedeću godinu jer oštećeni trsovi imaju smanjenu otpornost na niske temperature i smanjen potencijal. Prema mišljenju agronoma Gašpara, vinogradari u Hercegovini moraju promijeniti odnos prema vinogradima i početi primjenjivati suvremene mjere zaštite. “Vinogradarstvo je skupo, te ga ne treba prepustiti slučaju i čekati hoće li ga odnijeti mraz, otući tuča, uništiti suša i bolest i tako redom. Osim pasivne borbe protiv mraza odabirom položaja i kultivara, postoje i razni načini aktivne borbe. Tako primjerice u borbi s niskim temperaturama, danas se u svijetu, a i kod nas, primjenjuje sustav umjetnog kišenja koji je najdjelotvornija mjera. Tu je i sustav velikih ventilatora koji pokreću zrak i premještaju topliji zrak odozgo prema zraku dolje oko nasada, te zagrijavanje zraka u nasadu grijačima, najčešće su to naftni plamenici. Dimljenje može biti znatno smanjeno nepovoljnim učinkom vjetra.
Postavljanje mreža
Kada se radi o zaštiti od tuče, pored raketa, najučinkovitije su mreže kojima se prekriju vinogradi”, objašnjava Gašpar. Prosječan vijek hercegovačkog vinograda je tridesetak godina. U tom razdoblju, svaki vinograd, ma gdje on bio, pretrpi i nekoliko katastrofa, što vinogradare dovodi u situaciju da se moraju osigurati od svih nedaća. “Ulaganje u zaštitu vinograda je skupo, primjerice, samo zaštitna mreža po četvornom metru stoji oko pola marke. Tu su i sustavi za orošavanje te natapanje. To je skupo ulaganje, ali se ono u krajnjem slučaju isplati. Ali bez toga u budućnosti nema vinogradarstva u Hercegovini, barem onakvog gdje se ljudi aktivnije bave ovom granom poljoprivrede. E sada, mali vinogradari, oni to rade iz “gušta” i nije im osnovni cilj zarada, oni se mogu malo poigrati. Nažalost, i ulaganje u vinograde koji nemaju ovo što sam naveo nije malo, skupa su i zaštitna sredstva i đubriva i puno je posla oko toga”, zaključuje savjetnik za vingradarstvo u izjavi za Večernji list. Uskoro ćemo doznati kakva je kvaliteta ovogodišnjeg grožđa u Hercegovini
