Slovenski premijer Robert Golob prijepodne se susreo s tročlanim bosanskohercegovačkim Predsjedništvom Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem, s kojima je razgovarao o europskim integracijama i reformi države BiH, a predvečer su dužnosnici županijskih organizacija SDA i Narodnog europskog saveza (NES) Unsko-sanske županije potpisali sporazum o uspostavi vlasti u toj županiji, čije je sjedište u Bihaću, piše Večernji list BiH.
Ova dva događaja nemaju nikakvu međusobnu sadržajnu poveznicu, no dogodila su se na istoj lokaciji.
Pokazivanje snage
Naime, oba ova događaja zbila su se u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu. I dok je, posve logično, simbolički i stvarno važno da se BiH predstavlja na najbolji mogući način ugošćujući važne europske i svjetske dužnosnike u sjedištu najviše institucije izvršne vlasti - Predsjedništvu BiH, dotle je posve neprimjereno zloupotrijebiti te prostorije za političke odluke ili, u ovome slučaju, dokazivanje tko je važniji među političkim Bošnjacima. Iako to zakonom ili propisima nije uređeno, posve je bilo neprimjereno da u zgradi Predsjedništva BiH predsjednik Županijskog odbora SDA Unsko-sanske županije Jasmin Musić i premijer USŽ-a i predsjednik Regionalnog odbora Narodnog europskog saveza (NES) BiH Krajina Mustafa Ružnić, čak i u nazočnosti stranačkih šefova Bakira Izetbegovića, ali i Željka Komšića te Nermina Ogreševića, potpišu međustranački sporazum potpuno banalizirajući ulogu i značaj sjedišta Predsjedništva BiH.
Posve je jasno kako je to učinjeno kako bi se uz svjetla pozornice skrenula pozornost na druge političke procese u Federaciji BiH, odnosno stvorio dojam kako SDA uspijeva slomiti kralježnicu tzv. osmorke koja pokazuje otvorene probleme oko očuvanja kohezije i potrebne većine kako bi ovu stranku poslala u oporbu. Svejedno, ni institucija ni sjedište državnog Predsjedništva definitivno nisu mjesto gdje se mogu voditi ovakve političke igre i dokazivanje tko je od bošnjačkih stranaka trenutačno dominantniji. Teoretski je prema ovome moguće da se, primjerice, skupština udruge mažoretkinja u budućnosti održi u zgradi Predsjedništva BiH.
Što na poseban način govori o toj instituciji, a ponajprije o članovima državnoga vrha koji se trenutačno u njemu nalaze. Ponajprije iz Federacije BiH, otkuda se najčešće pozivaju na zaštitu i očuvanje upravo takvih, državnih institucija.
Nema propisa
Čak i unatoč tome što ga se ovakvim političkim igrokazima narušava, a što je svakako potpisivanje sporazuma o uspostavi vlasti u Unsko-sanskoj županiji. Valja, međutim, reći kako ni zakonom ni drugim internim propisima nije definirano na koji se način mogu koristiti prostorije u Predsjedništvu BiH.
Kada bi to bio slučaj, posve sigurno bi se spriječila mogućnost bilo kakvih zloporaba te narušavanje njegova ugleda. Iako za to već godinama postoji zahtjev, u zgradi državnog Predsjedništva, koje bi trebalo odražavati volju triju naroda, sjedište je i čelništva Federacije BiH.
