Unatoč nepopularnosti sintagme “javna potrošnja”, jasno je kako je u vremenu koronavirusa, odnosno ekonomske krize čije se posljedice već osjećaju, javna potrošnja jedan od bitnih segmenata za očuvanje gospodarskog sustava Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Paralelno s tim, popuštanje mjera koje se provodi posljednjih dana u zemlji trebalo bi dovesti do otvaranja trgovina i ponovne uspostave lanca potrošnje, a što će sa sobom značiti i vraćanje ljudi na posao i plaćanje poreza. Sve zajedno vodi k blagom rastu industrijske proizvodnje. No, navedeni procesi moraju se održavati pod strogim epidemiološkim preporukama, pri čemu je od presudnog značaja držati socijalnu distancu i koristiti maske i rukavice u trgovinama, ali i na svakom radnom mjestu.
Jamstveni fond
Federalna ministrica financija Jelka Milićević u travnju je navela kako se događa pad prihoda i postoji potreba odgovora proračuna na poremećaje i izazove “te smo tražili rješenja i makroekonomske projekcije i pokazatelje u svijetu jer smo mi mala, otvorena ekonomija koja nije imuna na događanja u bližem i daljem okruženju”.
Dodala je kako se, prema projekcijama, očekuje pad privatne potrošnje što je rezultat gubitka posla, smanjenja plaća i smanjenog priljeva doznaka iz inozemstva, a javna potrošnja jedina je koja održava sustav u životu zbog čega su sve proračunske projekcije rađene na toj osnovi. U međuvremenu, dok se pokretanje trgovinskih procesa odvija pod strogim epidemiološkim mjerama, vlade na svim razinama vlasti imaju namjeru preko banaka podijeliti što povoljniji novac kompanijama, a posebice onima koji žele ponovno pokrenuti proizvodnju.
Na primjeru Federacije Bosne i Hercegovine vidljivo je kako će to izgledati. Naime, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, nastalih uslijed pandemije koronavirusa, poznatiji kao “koronazakon”, predvidio je uspostavu jamstvenog fonda na osnovi koji će, uime i za račun Federacije, jamstva izdavati Razvojna banka FBiH. Jamstva će se koristiti za osiguranje kreditnih linija kod komercijalnih banaka u cilju ublažavanja i poboljšanja likvidnosti te olakšanja pristupa financiranju poslovnim subjektima. Inicijalna sredstva za osnivanje fonda u iznosu do 80,000.000 KM osigurat će se preusmjeravanjem raspoloživih sredstava Vlade Federacije iz komisijskih poslova i raspoloživih sredstava namjenskih depozita Vlade Federacije koji se vode kod Razvojne banke.
Subvencioniranje
U kontekstu očuvanja postojećih radnih mjesta predviđeno je kako će poslovni subjekti imati pravo na subvencioniranje doprinosa u iznosu 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom počevši od obračuna i isplate bruto plaće za travanj 2020. godine i svaki idući mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nepogode. S druge pak strane, ako bi se realizirala pomoć županijama, to bi dovelo i do lakšeg suočavanja s posljedicama krize kroz provedbu županijskih antikoronazakona koji donose niz mjera. Na primjeru Hercegovačko-neretvanske županije vidljivo je kako Zakon predviđa niz konkretnih i kvalitetnih rješenja kojima će biti subvencionirani osobni dohoci, održavana poticajna politika u strateškim gospodarskim granama – poljoprivreda, vodoprivreda, turizam, poduzetništvo, cestogradnja i dr. •
