Premda se povrtlari, prije svih proizvođači mladog krumpira, nisu oglašavali, šteta na otvorenom je ipak bilo, piše Večernji list BiH. Slikovit prikaz ponudio nam je kolega Zlatko Vrankić iz Radija Čapljina, koji je snimio stanje u Trebižatu, gdje uspijevaju ne samo mandarine nego i naranče, pa i klementine, ali eto mladim krumpirima ne piše se dobro čim temperatura padne ispod nule. U razdoblju od 18. do 21. ožujka bilo je šteta na nasadima, čak i u tom naselju gdje mali proizvođači uz podmirenje vlastitih potreba proizvode i nešto za tržište, što je i razlog da porane sa sadnjom.
Niske temperature i štete
Iako su nasadi bili pokriveni agrifolijom, štete su očite, posebice na mlađim krumpirima, pa uzgajivači smatraju da tzv. pjenu nije dovoljno položiti po krumpirištu, nego je treba podignuti iznad stabljika. Mlade nasade krumpira (temperature su se u ranim jutarnjim satima kretale od - 4 do -1 Celzijev stupanj) mraz je ozbiljno oštetio, pa treba pričekati nove izbojke, dok je kod izraslijih biljaka, odnosno na nasadima gdje su stabljike krumpira bile više, stradao vršni izbojak, što znači i tu će trebati pričekati da bočni izbojci preuzmu ulogu od mraza uvenulog vrha.
S obzirom na to da su se povrtlari posljednjih godina naviknuli na slične (ne)prilike, šutke su popratili štete od kasnog mraza na samom koncu zime i prvih dana kalendarskog proljeća. Uz to što će oštećeni krumpiri kasniti s dozrijevanjem, proizvođači koji su pogođeni imat će štetu u vidu manjih prinosa te potrebu dodatne prehrane umjetnim gnojivima kako bi se nasadi oporavili. To je jedna strana medalje koja manje-više proizvođače upućuje na sadnju određenih količina ranih krumpira u plastenike. Kako to izgleda, svjedoči nasad ranih krumpira u plasteniku u Šipovači kod Ljubuškog. Uz mraz, ova godina je nepovoljna i zbog učestalih kiša, jer postoji jedan dio proizvođača koji također viškove plasiraju na tržište, a nisu uspjeli ni posaditi krumpire jer kišna razdoblje traju po 10-ak dana i baš kad se zemlja osuši, slijedi nova kiša.
Cijena od polja do stola
Inače, cijena krumpira na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, kako domaćih tako i uvoznih, znatno je niža nego prošle godine i kreće se od 0,70 do 1,20 KM za kilogram. Jasno, to je cijena krumpira naveliko. Dok stignu na police trgovina, cijena im poraste bar za trećinu. Nerijetko i više. U prodajnim lancima već dulje vrijeme ima ranih krumpira iz uvoza. Međutim, slično kao i s domaćim češnjakom, kad se pojave domaći, a to će biti već za 15 - 20 dana, konkurencija, bez obzira na cijenu, nema šanse.
