Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto proglašena je Osobom godine u izboru Večernjakova pečata. Glavni razlog je svakako napredak na europskom putu koji je ostvaren za vrijeme mandata predsjedateljice Krišto. Međutim, ne podcjenjujući značaj odluke o otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom, treba istaknuti i potpunu promjenu u načinu rada i odlučivanja koju je Krišto donijela u Vijeće ministara. Odluke se usklađuju, traže se dogovor i kompromis, izbjegavaju se preglasavanje i teške riječi. Sve to rezultira boljom učinkovitošću Vijeća i odlukama u interesu svih naroda i građana. Stoga je i napredak, ne samo na europskom putu, logičan rezultat. Ipak, pred ovim Vijećem ministara još je mnogo posla, o čemu smo razgovarali s dobitnicom glavne nagrade Večernjakova pečata, koja joj je, kako i sama ističe, veliki poticaj za nastavak rada na odgovornoj poziciji koju obnaša.
Proglašeni ste Osobom godine u izboru Večernjakova pečata. Kakvi su prvi dojmovi i reakcije? Što vam znači ova nagrada?
- Zahvaljujem Večernjem listu na nagradi koja dolazi kao priznanje kako meni tako i svim mojim kolegama i kolegicama s kojima dijelim viziju europske BiH. Uz stjecanje kandidacijskog statusa, pozitivno ocijenjen napredak te otvaranje pristupnih pregovora za BiH, i ova nagrada je zasigurno dodatna potvrda našeg dobrog zajedničkog i predanog rada. Meni je i dodatni motiv za daljnji rad na preostalim nužnim reformama. Svi zajedno otvorili smo novo poglavlje naše europske budućnosti, svjesni kako je pravi posao tek pred nama.
Večernji list je ovogodišnju manifestaciju nazvao "Europsko proljeće". Dijelim vašu procjenu uvjerena kako će BiH u vremenu pred nama nastaviti svoj daljnji napredak do ostvarenja konačnog cilja, a to je punopravno članstvo u europskoj obitelji.
Kako komentirate ostale dobitnike nagrada i poruke koje su upućene s ovogodišnjeg Pečata?
- Čestitam svim dobitnicima. Drago mi je da su organizatori ove manifestacije prepoznali i nagradili i druge osobe iz raznih oblasti života - od kulture, sporta, znanosti, gospodarstva, politike i drugih. Uvjerena sam kako nitko to nije radio radi nagrade i priznanja, već je svatko od nas radeći svoj posao radio najviše što može i najbolje što zna. Hvala Večernjem listu što prateći rad, razvoj i događanja u Bosni i Hercegovini motivira i druge na još veći angažman i tako šalje pozitivnu sliku našeg društva.
U svom ste govoru posebno istaknuli europski put BiH, što je i bio konkretan povod za nagradu. Gdje je sad BiH na tom putu nakon proljetne odluke o početku pristupnih pregovora?
- Bosna i Hercegovina je nedavnom odlukom Europskog vijeća o otvaranju pregovora ostvarila iznimno značajan iskorak kada je u pitanju proces integracija. Kao što sam često govorila, to nam je važno kako za vrednovanje naših napora i rezultata tako i za daljnji nastavak i motivaciju kako bismo došli do cilja. Nakon otvaranja pregovora, krajem travnja održan je prvi sastanak EU izaslanstva s izaslanstvom Bosne i Hercegovine o pristupanju. Dobili smo uvid u cjelokupan pregled idućih koraka kada je riječ o pregovaračkom procesu, a osobito u smislu pripreme i pregleda pravne stečevine EU-a, kao i pregleda pregovaračke strukture, odnosno procesa imenovanja glavnog pregovarača i tima za pregovaranje. Prošlog tjedna dobili smo i evaluaciju Europske komisije vezano uz naš Program integriranja, što nam je iznimno važno u pripremi za nadolazeću fazu bilateralnog screeninga.
Jako je puno svakodnevnih aktivnosti koje je teško u ovome trenutku precizirati jer je ovo složen proces i upravo zbog toga smatram kako je ključno u vremenu ispred nas uložiti dodatni napor da kroz dijalog i dogovor donosimo odluke unutar institucija u Bosni i Hercegovini, uz puno poštivanje postojećeg Mehanizma koordinacije, ustavne strukture i nadležnosti svih razina vlasti.
U proteklih nekoliko mjeseci nije iskorišten pozitivni zamah koji je ta odluka najavila. Zašto?
- Ne bih rekla da nije iskorišten zamah, ali svakako smo u izazovnoj situaciji. Neosporna je činjenica kako su intervencije visokog predstavnika napravile ozbiljan zastoj na političkoj sceni BiH i znatno otežale daljnji proces usklađivanja s europskim standardima. Već sam istaknula kako smatram da je izrazito nužno da sva rješenja u BiH moraju biti rezultat unutarnjeg dijaloga i dogovora, odnosno ta pitanja moraju se rješavati unutar institucija, uz poštovanje demokratskih načela i vladavine prava, posebno sada kada smo otvorili pregovore s EU-om. Također, vjerujem u čvrsto opredjeljenje ovog Vijeća ministara i naših koalicijskih partnera kada je u pitanju naš EU put te vjerujem da ćemo nastaviti našu dosadašnju dinamiku. Stabilna, sigurna, prosperitetna i europska BiH naša je budućnost, a koja ovisi o našoj sposobnosti da nastavimo suradnju i dijalog.
Koliko su neke druge odluke, poput nametanja izmjena Izbornog zakona, i drugi politički procesi utjecali na trenutačni zastoj?
- Već sam se u svome prethodnom odgovoru neposredno dotaknula ove teme. Smatram i opet ponavljam kako je vrlo bitno da svi damo svoju potporu isključivo nadležnim političkim predstavnicima vlasti u BiH da sudjeluju u procesu donošenja odluka. Ono što smo pokazali u dosadašnjem radu jest da smo spremni donositi odluke i prevladati izazove kako bismo ostvarili ciljeve, a to možemo kada smo ujedinjeni u svojim naporima i težnjama da osiguramo napredak i bolju budućnost za sve konstitutivne narode i građane u BiH. Moramo nastaviti graditi demokratske institucije koje će biti čvrsto utemeljene na vladavini prava i poštivanju ljudskih prava i sloboda. To podrazumijeva da moramo nužno pristupiti rješavanju političkih pitanja koja nas dugi niz godina opterećuju.
Bosna i Hercegovina, kao buduća zemlja članica Europske unije, treba Izborni zakon koji će zaštititi kolektivna prava svakog od konstitutivnih naroda u pogledu izbora njegovih legitimnih političkih predstavnika u institucijama u kojima se štite kolektivna prava te osigurati zaštitu prava svakog pojedinca. Posljednje nametanje opsežne međunarodne supervizije od čak 114 popravaka nespojivo je s europskom budućnosti BiH, a najpogubnije je za neovisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, uzevši u obzir da se radi o zakonu na kojem počiva demokratski sustav i koji je, poslije Ustava BiH, najvažniji pravni akt. Međutim, moramo nastaviti suradnju i zajednički rad te jačati povjerenje i poštivanje među svima nama u BiH. Samo tako moguće je napraviti iskorak nužan za sve nas u BiH, jačajući međusobno povjerenje, dijalog i konsenzus političkih predstavnika konstitutivnih naroda u BiH.
Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vijeća ministara? Vi najviše inzistirate na kompromisu. Stvara li to privid boljeg ozračja i rada nego što to možda uistinu jest?
- Teško je s moje pozicije ocjenjivati kako vlastiti rad tako i rad kolega s kojima sjedim u Vijeću ministara. Ono što mogu reći jest da se u svome radu vodim korektnim odnosima prema svojim kolegama i svim politikama, ali i odgovorno prema svom poslu i poziciji koju obnašam. Mislim da je to put i način kako trebamo raditi, uvjerena kako će svaki rad dati rezultate. I dalje ću kao predsjedateljica Vijeća ministara ustrajati na dogovoru i konsenzusu u daljnjem radu te nastaviti raditi istim tempom i dati sve od sebe da ne zastanemo ni na trenutak.
Je li ugrožena provedba Plana rasta u BiH i što su zapravo preostale točke prijepora?
- Mislim da nema govora o ugrozi provedbe Plana rasta u BiH. Uvjerena sam da postoji opredjeljenje svih nas da postojeći Pregled reformi usuglasimo u potpunosti s inicijalnim prijedlogom EU-a. U ovome trenutku imamo razinu usuglašenosti veću od 97%. Paralelno finaliziramo narativni dio reformi, kao i način raspodjele sredstava. Smatram da je bitno istaknuti kako smo do sada uspješno ispoštovali sve pred nas postavljene rokove, unatoč tome što je naš ustavnopravni ustroj takav da su nadležnosti u ekonomskim politikama široko decentralizirane i upravo zbog toga nam često treba malo više vremena nego možda drugim zemljama, da unutar sebe usuglasimo neki finalni prijedlog.
Što je s najavljenim sporazumom s Frontexom? U kojoj su fazi pregovori i kada bi pripadnici Frontexa mogli biti raspoređeni u BiH?
- Što se tiče Vijeća ministara BiH, mi smo svoj dio posla završili, utvrdili smo osnove za pregovore i imenovali pregovarački tim, za što su stvorene pretpostavke za otvaranje pregovora s Frontexom u veljači ove godine.
Pregovori traju u skladu s procedurom definiranom Zakonom o izvršenju i zaključivanju međunarodnih ugovora. Interes svih nas u Bosni i Hercegovini je da se ovi pregovori završe čim prije kako bismo uz potporu Frontexa i EU-a izgradili kapacitete Granične policije BiH za učinkovitu borbu protiv ilegalnih migracija i zaštitu naših granica.
Nedavno su održani izbori u Hrvatskoj. Kakvu suradnju očekujete s novom Vladom i kakve će posljedice na BiH imati predstojeći europski izbori?
- Suradnja s Vladom Republike Hrvatske je dobra i prijateljska. Premijer Plenković je naš dokazani prijatelj koji već treći mandat zaredom pruža konstantnu potporu kako institucijama tako i lokalnim zajednicama u izgradnji boljih uvjeta i kapaciteta potrebnih za život i funkcioniranje svih nas u Bosni i Hercegovini, a napose potporu i pomoć na našem europskom putu. S posebnim poštovanjem uvijek ističem ulogu R. Hrvatske i premijera Plenkovića, koja je bila ključna u mnogim aspektima našeg napretka u europskim integracijama, od predaje zahtjeva za članstvo, dobivanja kandidacijskog statusa pa sve do danas i otvaranja pregovora. Svjesni smo da europska budućnost ovisi o našem radu te sam sigurna da će premijer Plenković i Republika Hrvatska i dalje biti snažni zagovornici Bosne i Hercegovine u Europi. Uvjerena sam kako će suradnja s Vladom RH u predstojećem razdoblju biti intenzivirana s obzirom na europske procese koji nas u BiH očekuju.•
