Iako je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta od 2004. godine pa do 2015. godine za poslovne zone u Federaciji BiH izdvojilo više od 15,9 mil. KM, koliko je njih aktivno, a koliko ih se ugasilo, teško je bilo procijeniti, piše Večernji list BiH.
Imovinsko-pravni odnosi
Do točnog broja poslovnih zona u FBiH bilo je teško doći, između ostalog, zbog, kako tvrde u spomenutom ministarstvu, slabe suradnje s nekim općinama i gradovima, a neki su davali nepouzdane podatke zbog različitog shvaćanja pojma što je to konkretno poslovna zona. “Bilo je i onih lokalnih vlasti koje nisu nikad ni donijele odluku o osnivanju zona, a izjavljivale su da je imaju. Naime, prema raspoloživim podacima, u FBiH postoji nešto manje od 80 poslovnih zona. Od ovog broja, njih desetak nije aktivno, dok je kod ostalih zona stupanj aktivnosti različit. Prema napravljenoj analizi, u većini zona poduzetnici su vlasnici parcela, dok su općine i gradovi u svom vlasništvu ostavili cestovne komunikacije u zoni i ostalu infrastrukturu, ali samo do granice parcela. Problem u razvoju radnih kapaciteta u poslovnim zonama predstavlja sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa između jedinica lokalne samouprave kao vlasnika zemljišta prije njegove prodaje zainteresiranim investitorima.
Upravljanje zonama
“Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je jedna od početnih aktivnosti i često je vrlo zahtjevan i dugotrajan posao za uspostavu zone. Razlog tomu je što stvaranje poslovne zone zahtijeva veliku površinu zemljišta koje obično obuhvaća dio privatnog zemljišta ili zemljišta druge namjene za koje se mora uraditi prenamjena u građevinsko”, stoji u informaciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Problem se pojavio i glede upravljanja poslovnim zonama jer većina općina i gradova ne može platiti ljude koji bi vodili poslove koji su potrebni unutar takvog jednog gospodarskog subjekta. Ministarstvo traži da se primijene iskustva nekih poslovnih zona iz Hrvatske po ovom pitanju, gdje su zaposlenici zone stvorili zaradu iz koje financiraju rad svog ureda. Zamjeraju institucijama državne vlasti što nisu pokazale zanimanje za poticanje razvoja zona, što je mimo prakse u europskim državama gdje ovakva ulaganja predstavljaju dominantan oblik investicijske intervencije. Kako bi se krenulo u razvoj poduzetničke infrastrukture u FBiH i unaprijedio rad poslovnih zona, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta predlaže Vladi FBiH da se sa svim razinama vlasti, a posebno s gradovima i općinama, radi na razvijanju modela veće potpore budućim korisnicima poduzetničke infrastrukture. Mora se jedinicama lokalne samouprave omogućiti manja papirologija pri rješavanju vlasništva nad zemljišnim parcelama gdje je napravljena ili će biti napravljena poslovna zona. Također se mora formirati registar zona i tehnoloških parkova, klastera, poduzetničkih inkubatora i svih potpornih institucija, kako bi im se dali kvalitetniji financijski poticaji. Potrebno ih je više marketinški predstaviti na domaćem, a posebno na inozemnom poslovnom tržištu. Promociji poslovnih zona treba pristupati od početka građevinskih radova u zoni.
