Bh. građani svakim danom sve teže žive ili, bolje rečeno, bore se da prežive. Cijene osnovnih životnih namirnica i usluga sve su veće, a plaće su uglavnom iste. Većina građana primorana je živjeti na kredit, zaduživati se za potrošnju i svakodnevni život.
Je li išta pojeftinilo?
Samo hrana i piće u godini dana poskupjeli su za oko 20 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. - Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su skuplji za 20,8 posto, alkoholna pića i duhan za 3,7 posto, stanovanje i režijski troškovi za 13,7 posto, namještaj, uređaji za kućanstvo i redovito održavanje kuće za 12,6 posto, zdravstvo za 2,7 posto. U veljači, u odnosu na isti mjesec prošle godine, prijevoz je u prosjeku skuplji za 10,9 posto, komunikacije za 0,9 posto, rekreacija i kultura za 9,3 posto, obrazovanje za 2,5 posto, restorani i hoteli za 10,4 posto te ostala dobra i usluge za 9,3 posto. Prosječni pad cijena jedino je zabilježen kod odjeće i obuće, i to za 4,2 posto, prikazano je u podacima Agencije za statistiku BiH koji su objavljeni u petak. Jedan od prehrambenih proizvoda čiji je najavljeni rast cijena i ostvaren je svinjetina. Iz Udruge uzgajivača svinja Republike Srpske nedavno su poručili kako bi se kilogram žive vage mogao kretati i do 10 maraka, ali već je sada jasno da bi mu cijena vrlo lako mogla biti i viša. - Do poskupljenja žive vage tijekom predblagdanskog posta došlo je jer su tovljači počeli masovno kupovati praščiće. Kupuju sve što mogu kako bi se osigurali za kasnije. Zato i jest došlo do poskupljenja, koje će biti još veće pred kraj posta, odnosno pred blagdane i 1. svibnja - kazao je za Srpskainfo predsjednik ove udruge Mišo Maljčić. I na bijeljinskoj stočnoj tržnici kilogram žive vage skočio je s 8 na 8,50 - 9 KM, a prije točno mjesec dana za kilogram se izdvajalo od 6,30 do 7 maraka. Odnosno, samo u navedenom vremenu kilogram svinjetine žive vage skuplji je za gotovo trećinu. I u oglasima se praščići teški 20 - 30 kilograma prodaju za 9 KM po kilogramu. Uzgajivači ove vrste mesa su za Srpskainfo podsjetili kako su godinama unatrag upozoravali na prekomjerni uvoz mesa iz Europe, ali da ih nitko nije čuo, zbog čega se sada svi suočavaju s krahom domaćeg stočnog fonda. - Uz navedeno, stigla je i ova velika kriza, pa i zemlje Europske unije zabranjuju izvoz svinjetine jer vode računa o prehrambenoj sigurnosti svojih građana te smo sada u situaciji da cijenu svega toga plaćaju bh. građani koji po višim cijenama kupuju stoku i svježe meso - kazali su za navedeni medij domaći uzgajivači. Provjerili smo kako su se cijene ostalih proizvoda kretale, odnosno koliko su porasle u godini dana. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, riža je od veljače prošle godine do veljače ove godine u prosjeku poskupjela za 0,90 KM, kilogram junetine bez kosti za 3,40 KM, kilogram tvrdokornog sira za 2,90 KM, kilogram maslaca za 6,70 KM. Za litru mlijeka izdvaja se 1,10 KM više, kilogram pastrve u prosjeku 1,60 KM više, kilogram graha 0,60 KM više. Porcija odrezaka poskupjela je s 15 na 16,80 KM, pizza s prosječnih 7,80 KM na 9 KM. Poskupjele su i banane, jabuke, med, kuhinjska sol, mljevena kava... I tako je rast cijena jednog po jednog proizvoda doveo je do poskupljenja potrošačke košarice u godini dana za čak 513,68 KM.
Nema slučajne kupnje
Kako su izračunali iz Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka košarica u veljači ove godine iznosila je 2902,80 KM, dok je isti mjesec godinu dana ranije za nju bilo potrebno izdvojiti 2389,12 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za prosinac 2022., prema posljednjem objavljenom podatku FZS-a s kojim su raspolagali iz Sindikata, bila je 1180 KM, a godinu dana ranije za isti mjesec iznosila je 1046 KM, što znači da je prosječna plaća u godini dana rasla tek 134 KM, a potrošačka košarica je, kako smo i naveli, poskupjela za 513,68 KM. Sva poskupljenja, posebice hrane, bh. građane dovode u situacije da uopće ne gledaju na kvalitetu hrane koju kupuju, nego biraju proizvode koji su im cjenovno prihvatljiviji. - Jeftiniji proizvodi prvi su i jedini izbor većine stanovnika BiH. Čak i oni koji primaju prosječnu plaću, koja je, prema posljednjim podacima, oko 1200 KM, nemaju luksuz kupovati što žele, a o umirovljenicima i socijalno ugroženim osobama da i ne govorimo. Oni su posebno ugrožena kategorija društva. Koliko smo zapravo siromašni, najbolje vidimo kada odemo u trgovačke centre i tamo sretnemo ljude koji s praznim košarama hodaju od police do police s papirićem u ruci te traže proizvod po koji su došli. Nema više slučajne kupnje, sve je isplanirano do posljednje marke - kazala je za Večernji list Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge za zaštitu potrošača. Prema njezinim riječima, hrana se odavno kupuje na akcijama, voće i povrće kupuju se na komad, a meso na grame ili komade, i to tek onoliko koliko je potrebno za jedan ručak. Slobodno vrijeme sve se češće troši na kalkulaciju što kupiti, prelistavanje akcijskih kataloga... i to je stvarnost s kojom se danas sve više stanovnika BiH susreće, nadajući se nekim boljim vremenima i stabilizaciji trenutačnog stanja.
