Prehlada, viroza, gripa... samo su neke od bolesti zbog kojih bh. građani posljednjih godina sve češće uzimaju antibiotike “na svoju ruku” te nisu ni svjesni kako im upravo ti antibiotici u organizmu mogu napraviti više štete nego koristi. Treba istaknuti da je uzimanje lijekova “na svoju ruku” u dobrom dijelu suzbijeno od kada u ljekarnama nije dopuštena kupnja antibiotika bez recepta, piše Večernji list BiH.
Neće djelovati
No uporaba, odnosno ispijanje antibiotika ponovno su posebno izraženi posljednjih nekoliko mjeseci, točnije od pojave pandemije koronavirusa, a na oprez pozivaju brojni liječnici. - Nesavjesna uporaba antibiotika i antivirusnih lijekova tijekom pandemije koronavirusa mogla bi dovesti do nove pandemije koja bi mogla biti puno gora od COVID-19 - kazala je predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Melita Vujinović. Prema njezinim riječima, i liječnici bi trebali biti vrlo oprezni u procjeni kada su potrebni antibiotici i germicidi. Vujinović je istaknula da bi uz nesavjesnu uporabu lijekova moglo doći do pandemije mikroorganizama koji su otporni na antibiotike i virusne medikamente, javio je TASS. Predstavnica SZO-a kaže kako se oni koji obole od virusnih oboljenja ne bi imali čime liječiti jer antibiotici više neće djelovati. - To se može dogoditi unatoč činjenici da smo sada gotovo pobijedili. Stoga je ključno razumjeti da nas je koronavirus natjerao da preispitamo stav o infektivnim oboljenjima, kako s gledišta liječnika tako i društva - kazala je Vujinović. Unatoč brojnim upozorenjima i pozivima na oprez kada je riječ o uporabi antibiotika, podaci pokazuju drukčije činjenice. Iako podaci o popijenim lijekovima, odnosno antibioticima nisu dostupni za ovu godinu, poznato je da su u prošloj godini bh. građani na kupnju antibiotika potrošili čak 43,684.448,51 marku, a kada se preračuna, to znači da su popili više od pet milijuna kutija. “Prva tri antibiotika koja imaju najveću potrošnju u BiH bila su amoksicilin, amoksicilin i enzim inhibitor te ciprofloksacin”, ističu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Što se savjetuje?
Iz Agencije su dodali i da je potrošnja antibakterijskih lijekova u BiH poprilično stabilna tijekom razdoblja praćenja od 2009. do 2019., s blagim porastom u 2016. i 2017. godini. Također su kazali kako je potrošnja antibakterijskih lijekova na razini srednjeg europskog prosjeka te kako bi antibiotike trebalo pažljivije piti, na što upozoravaju i liječnici kazavši kako je potrošnja antibiotika u izravnoj vezi s pojavom rezistencije na antibiotike. Za sve one koji misle da je najbolji lijek za sve bolesti i smetnje antibiotik, donosimo nekoliko savjeta. Ako vam liječnik nije propisao antibiotik, znači da vam nije potreban. Primjenjujte ih točno onako i onoliko dugo koliko vam je propisano. Nikad ne dijelite antibiotike s drugim osobama. Pri primjeni antibiotika slijedite i druge upute zdravstvenih stručnjaka. Ako vam ostane lijeka nakon terapije, pitajte liječnike ili farmaceute kako ih pravilno uništiti, a nastavite ih koristiti samo ako vam ih je liječnik propisao... •
