Prikanac, endemska vrsta ribe koja živi samo na području Hercegovine, točnije Mostarskog blata, kraškog polja na putu iz Širokog Brijega prema Mostaru, stoljećima je bio tema stručnih kolegija, a o njegovu okusu suvišno je raspravljati - delicija je to koja je zadovoljila i najprobranije sladokusce, piše Večernji list BiH.
Mještani Čula, Krivodola, Miljkovića, Podgorja, Selišta, Pologa, Biograca, Jara, Ljutog Doca, Uzarića, Knešpolja i Dobriča; sela koja omeđuju Mostarsko blato, dobro znaju za ovu vrstu ribe, a love je otkad znaju za sebe. Takve nema nigdje na svijetu, tvrde mještani, a i njihovi gosti koji su imali čast i kušali je. Vremena su se izmijenila, Blato sada više ne pliva. Voda koju donose rijeke usmjerava se kanalima u hidrocentralu koja je sagrađena prije nekoliko godina. Stanište prikanaca se izmijenilo. Nema više trave i mulja, tu su tek kanali i nekoliko umjetnih jezera. Prikanci su nestali, nije ta voda bila za njih. Nakon dvije sezone terenskog istraživanja brojnosti prikanaca te pregledom literature i zakonskih odredbi vezanih za očuvanje ove vrste, projektni tim Udruge Dinarica i WWF Adria donio je niz mjera koje je potrebno žurno provesti kako bi se očuvala ova vrsta.
Prirodno blago
Prikanac je, kako navode, iznimno važno kulturološko i prirodno blago Mostarskog blata, a kao što je važan za identitet ljudi Mostarskog blata, važan je i za očuvanje bioraznolikosti. - Ako nestane prikanac, nestat će i niz vrsta koje se vezuju uz njega te će nastati opustošivanje krškog polja Mostarskog blata. Osobito je zabrinjavajuća usporedba brojnosti prikanca u 2020. godini i 2021. godini jer u 2021. godini pri izlasku na teren u nekoliko navrata prikanac uopće nije pronađen u sezoni kada bi se trebao mrijestiti. Lokalno stanovništvo također tvrdi kako je brojnost u ovoj godini u velikom padu u sezoni mrijesta od veljače do svibnja. To se vjerojatno može pripisati i čišćenju kanala na Mostarskom blatu krajem ljeta 2020. godine, prilikom čega su mu uništeni hrana i stanište - navode iz spomenutih udruga. Kako ističu, potrebno je osigurati stanište prikancu na Mostarskom blatu izgradnjom rezervata ili parka u kojem bi tijekom sezone mriještenja bila zadržana voda kako bi se on neometano mogao razmnožavati. Zbog povezanosti vodnih kanala i zemljišno-pravnih odnosa predlagali su da taj rezervat bude urađen na mjestu Čajsovina u selu Biogracima. Također, potrebno je ispitati mrijest i ponašanje prikanca u umjetnim uvjetima (ex situ) u prilagođenom akvariju te, nakon ispitivanja u umjetnom i prirodnom staništu, potrebno je prilagoditi dvije akumulacije za život prikanca.
Osim toga, navode da je potrebno zakonski zaštititi vrstu njezinim uvrštavanjem na crvenu listu ugrožene flore i faune FBiH. Jedna od navedenih mjera jest i da Ministarstvo gospodarstva ZH županije dodijeli pravo upravljanja ribljim fondom na Mostarskom blatu, što bi bila osnova za sustavni nadzor i upravljanje brojnosti prikanca.
Posljednja mjera
- Kao posljednju mjeru mislimo kako je nužno zaštititi barem jedan dio Mostarskog blata kao iznimno važnog kraškog polja s velikim brojem endemskih vrsta. BiH ima zaštićeno ispod tri posto površine, a Mostarsko blato kao kraško polje s velikim brojem endema predložilo je Ministarstvo okoliša i turizma FBiH kao područje Natura 2000.•
