Zbog informacija kako ogroman iznos novca koji je prikupljen u svrhu pružanja humanitarne pomoći ugroženim skupinama ili pojedincima jednostavno nestane kroz razne sumnjive organizacije koje nose prefiks humanitarnih, pokrenuta je inicijativa u oba doma Parlamenta FBiH o donošenju novog potpunijeg Zakona o humanitarnoj pomoći po uzoru na susjednu Hrvatsku, piše Večernji list BiH.
Kazne za pojedince i skupine
Nedavno je na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH izaslanik iz Kluba Hrvata Mirvet Beganović spomenuo primjer kada su za potrebe liječenja jednog u prometnoj nesreći stradaloga mladića građani i organizacije prikupili oko 400.000 maraka pomoći, a onda je novac jednostavno nestao kroz ni danas definirane sumnjive kanale. Kako se to ne bi događalo u budućnosti, on je zatražio da se donese novi, bolji Zakon o humanitarnoj pomoći kojim bi se takve stvari u budućnosti spriječilo, a pojedince i skupine primjereno kaznilo.
Članstvo Laburističke stranke, kojoj izaslanik Beganović pripada, zatražilo je i pismeno od Vlade FBiH, resornog ministarstva, federalnoga Parlamenta... da se pokrene inicijativu što žurnije kako bi se stalo na kraj raznim sumnjivim domaćim i inozemnim humanitarnim organizacijama preko čijih računa prođu na stotine milijuna maraka, a da se nikome od tog novca nije konkretno pomoglo na terenu. Laburisti ističu kako je javno prikupljanje pomoći u svrhu zaštite života, zaštite fizičkog i mentalnoga zdravlja, hrane i odjeće, stanovanja, uvjeta školovanja, pomoći u obnovi, izgradnji i opremanju stambenih, javnih i drugih objekata, pomoći prijevoza i njegove dostupnosti, pomoći za umanjivanje posljedica nesreća, velikih nesreća i katastrofa na imovini fizičkih osoba, ublažavanje ili sprečavanje mogućih uzroka socijalne isključenosti na području Federacije BiH preraslo u pojavu koja po učestalosti poprima obilježja masovnih, svakodnevnih pojava u kojima se, uz pozitivne priče, nažalost, događaju i prijevare te raznorazne zloupotrebe. Najčešći oblik javnog prikupljanja pomoći je prikupljanje novčanih sredstava koje se odvija preko tzv. humanitarnih telefona, kutija koje se postavljaju na frekventne lokacije (blagajne banaka, pošta, tržnih centara i slično), izravnog prikupljanja od građana, organiziranjem koncerata i drugih sličnih manifestacija.
Uređivanje oblasti
Oni napominju kako je prikupljanje dobrovoljnih priloga za fizičke i pravne osobe na području Federacije BiH regulirano županijskim Zakonom o javnom redu i miru te općinskim odlukama koje su nedorečene i bez prijeko potrebnog nadzora, bilo inspekcijskoga ili upravnog.
Također, spomenutim zakonskim odredbama nije regulirano značenje humanitarne ili javne pomoći, nisu regulirani načini i uvjeti pružanja pomoći, postupanje u slučaju nenamjenskog utroška sredstava, evidencije i izvješća o prikupljenoj i pruženoj pomoći i slično. Kako bi se uredilo oblast javnog prikupljanja pomoći, bilo u naturi, novcu ili na neki drugi način, potrebno je urediti je kvalitetnim zakonskim rješenjem koje će omogućiti ispunjenje svrhe pomoći, ali i spriječiti svaki oblik zloupotrebe. Ovaj zakon je u parlamentarnu proceduru uputila i zastupnica Laburističke stranke BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Elma Đogić. •
