Građevinarstvo i građevinski projekti vezani su uz bh. radnike od “pamtivijeka”. Ako uspoređujemo nekadašnje kamene kuće s onima u svijetu, pa i današnje s onima u svijetu, vidimo kako u BiH, čak i ako financije nekad ne dopuštaju, gradimo kvalitetnije, luksuznije, dugoročnije. Dok prosječan Amerikanac, primjerice, za života promijeni i četiri stambena objekta, bh. građanin veže se uz jedan objekt i želi da bude što bolji, piše Večernji list BiH. A te što bolje kuće, zgrade, poslovne prostore gradi, isključivo, domaća snaga, građevinske tvrtke i radnici iz BiH. Osim što su uspješni u svojoj zemlji, ono što ih također odlikuje je vrhunski rad na inozemnim projektima, a posljednje brojke pokazuju i koliko je on rastao. Naime, u trećem tromjesečju 2024. godine broj novih narudžbi iz inozemstva za bh. tvrtke porastao je za čak 41,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je vrijednost iznosila 43,1 milijun maraka. Vrijednost izvršenih radova porasla je za 41,8 posto te ukupno iznosi 48,1 milijun maraka. Tvrtke iz BiH u 57,1 posto slučajeva u inozemstvu su se bavile visokogradnjom, dok na niskogradnju, ceste, mostove, željeznice i drugu infrastrukturu otpada 42,9 posto obujma posla. Također, uz postojeća tržišta, poput Hrvatske, Srbije, Slovenije, Danske i Njemačke, otvorila su se i nova kao što su Švedska, Island i Nizozemska. I Danska je novo područje jer prošle godine, uz spomenute tri zemlje s novog tržišta, nije bilo projekata u toj zemlji. Forbes piše da su bh. izvođači radili projekte i u Libiji, osobito u oblasti niskogradnje. Dok se mi žalimo kako nam nestaje radnika za građevinske projekte, oni iz BiH postaju iznimno traženi na inozemnom tržištu, a u godinama koje predstoje mogla bi uslijediti i ekspanzija jer, nažalost, ratovi ruše sve pred sobom i poslovi na obnovi nešto su što je realnost, a svi se nadamo da će početi što prije, što će biti znak da su i ratovi došli do svoga konca. A dok na te geopolitičke situacije ne možemo utjecati, možemo se držati činjenica koje bh. građevinski sektor guraju u sami vrh. - Do građevinskih radnika u BiH nikad nije bilo, ali je bilo do svjetskih okolnosti. Gdje god su došle ovdašnje tvrtke, gdje god su radili ljudi odavde, pokazali su dobre rezultate. Mi sada imamo nekoliko inozemnih projekata koji su izvrsno plaćeni, ali reći ću vam da ni na projektima u BiH više ne zaostajemo po zaradi. Počelo se cijeniti građevinsku struku, međutim, najveći problem je što je sve neizvjesno, svijet je na tako klimavim nogama da u svakom trenutku sve može stati ili se može iznova dramatično pokrenuti - priča nam jedan građevinski poduzetnik koji sudjeluje u projektima visokogradnje. Također, ističe i da su plaće u BiH rasle u građevinskom sektoru. - Godinama je u ovoj branši plaća stagnirala i zato su ljudi odlazili. Sad se situacija popravlja. Sve je više radnika koji se vraćaju izvana pa pokreću ovdje nešto svoje u građevinskom sektoru. Radnika treba jer svi nešto rade unatoč krizi - kaže nam. No globalna analiza otkriva i neke drukčije stvari. U Austriji, koja je jedna od omiljenih bh. radnicima, više je od 50 tisuća nezaposlenih u građevinskom sektoru, a mnoge građevinske tvrtke proglasile su stečaj u tekućoj godini. - Rast cijena građevnog materijala i kamatnih stopa dodatno su opteretili sektor, smanjujući interes za nove projekte i povećavajući troškove postojećih. Pad investicija i usporavanje nekretninskog tržišta, osobito u segmentu izgradnje stambenih zgrada, doprinijeli su ukupnom padu proizvodnje. Na ruku nisu išle ni kamatne stope, kao ni promjena uvjeta za dobivanje kredita, što je utjecalo na privatne investicije - piše Kroativ, piše Večernji list BiH.
U Njemačkoj pak građevinski sektor već dulje grca u problemima, a sada se to i jasno vidi. Recimo, Ziegler Holding GmbH, možda vam ime ništa ne znači, ali značit će vam činjenica da je ta građevinska tvrtka zapošljavala 3200 radnika, a sad ju se nakon bankrota pokušava spasiti na sve moguće načine jer je bila na zdravim temeljima te je prije koju godinu zarađivala milijarde eura. Njemački mediji pišu da je građevinarstvo u vrhu liste zahtjeva za nesolventnost. Početkom jeseni dpa je objavio da pojačana ekonomska neizvjesnost u Njemačkoj koči ulaganja, a građevinski sektor muče veći troškovi financiranja. Poduzetnik s početka teksta kaže da su se bh. građevinske tvrtke i radnici u ovoj krizi istaknuli, a budućnost je teško prognozirati. Dok traje, radit će se maksimalno, barem od aktera s bh. strane.
