Južni Sudan, Afganistan, Sirija, Libija i Somalija proglašene su najrizičnijim zemljama za 2024. godinu na listi koju je sastavila medicinska i sigurnosna konzultantska kuća International SOS, piše Večernji list BiH. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, označena je "visokim rizikom" u kategoriji medicine, a to obrazlažu tvrdnjom da široki raspon lijekova na recept nije dostupan, kao i da su česte infekcije prouzročene vodom i hranom. U kategoriji klimatskih promjena označena je niskim rizikom, kao i u kategoriji sigurnosti. Poražavajuće za zemlju koja se nalazi u srcu Europe.
Nestašice lijekova
Zanimljiv je podatak da je, od 164 inovativna lijeka koja su u posljednje četiri godine registrirana i samim time dostupna pacijentima u zemlja Europske unije, samo njih 12 na raspolaganju oboljelima u Bosni i Hercegovini. Brojni stručnjaci iz svijeta zdravstva i farmacije posljednjih mjeseci navode kako u nekim zemljama Europe vlada nestašica lijekova, što predstavlja veliki globalni problem. To opravdano stvara strah kod građana da će se takva situacija odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. - Iako nismo u Europskoj uniji, već na njezinoj periferiji, sigurno će nas zahvatiti nestašica lijekova.
Već sad se osjeća "lagana" nestašica gotovo 40% lijekova koji su u prometu inače u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da će se u idućih nekoliko mjeseci situacija pogoršati - upozorila je krajem prošlog mjeseca Ana Petrović, direktorica Udruge inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini. Objašnjava kako je razlog tome globalni trend nestašice. Već je s koronavirusom bio izražen nedostatak supstancija za proizvodnju lijekova koje su mahom dolazile iz Kine i Indije. Sada se taj trend nastavio zbog rata u Ukrajini zbog ugrožene logistike i cijelog lanca proizvodnje. U svim se zemljama osjetila nestašica i posljedice su, ističe Petrović, došle i do Bosne i Hercegovine.
- Mislili smo da će nas korona, gdje smo prisilno postali dio globalnog svijeta kad je u pitanju nabava cjepiva i praćenje situacije, naučiti da se pripremimo i počnemo pratiti određene stvari vezane i uz nabavu lijekova i njihovu potrošnju. Međutim, nama su uvijek druge stvari prioritetne te smo došli u situaciju da ćemo, vjerojatno, opet morati reagirati reaktivno, a ne proaktivno, odnosno da vidimo gdje smo u tom globalnom svijetu i kako ćemo umanjiti štete nestašica - navela je Petrović.
Prema njezinim riječima, neki lijekovi se već teže mogu pronaći, ima tu još nekoliko čimbenika koji su utjecali na ovu situaciju, osim globalnih događanja, idemo prema kraju godine, za neke lijekove istječu termini za nabavu ako su i bili u procedurama javnih nabava. S druge strane, neki lijekovi su u procesima obnove registracije, što znači da su možda njihove količine koje su bile rezervirane već pri kraju, pa se čekaju nove serije, tako da je nekoliko razloga nestašica lijekova. Tu je uglavnom riječ o generičkim lijekovima, onima koji su na listama lijekova županija i slično.
Veći troškovi
Što se tiče inovativnih lijekova, oni su na listama Fonda solidarnosti i to je opet u ovisnosti o proračunu Fonda, može li se nabaviti jer se oni vrlo precizno naručuju u određenim količinama i planiraju se količine. Petrović naglašava i kako je zbog stanja u Ukrajini veći trošak nabave uvoznih lijekova zbog samog transporta i rute puta koja je izmijenjena, dakle logistike lijeka.
Najviše lijekova uvozimo iz zemalja zapadne Europe, što se tiče generičkih lijekova, u posljednje ih vrijeme uvozimo i iz Turske. Uglavnom, naša zemlja je bazirana na područje EU, to su Krka, Lek, Sandol itd. Zanimljiv je podatak da prodaja lijekova raste, a država Bosna i Hercegovina nema registar pacijenata, nema točan uvid u potrošnju lijekova, što se sve kupuje...
