Mnogi svakodnevni zadaci zahtijevaju određeno vrijeme čekanja, a znate li i koliko točno?
Jeste li ikada razmišljali koliko vremena gubite dok, primjerice, čekate u redu u banci ili na telefonu i pokušavate dobiti nekoga iz službe za korisnike?
Prema novom istraživanju koje je za Duolingo proveo OnePoll, prosječna osoba svake godine gubi gotovo mjesec dana ne radeći ništa! U britanskoj anketi je sudjelovalo 2000 ljudi, a prosječna odrasla osoba potroši 26 dana na "gubitku vremena" odnosno 12 sati tjedno. Za većinu ispitanika čekanje na telefonu najveći je gubitak vremena. Čak 45 posto ispitanih kaže da im je čekanje u redu najveći problem, a slijedi vrijeme putovanja, vrijeme provedeno na društvenim mrežama te čekanje da voda zakipi.
Ostali načini na koje nepotrebno gubimo vrijeme su i čekanje da perilica opere, čekanje u restoranu i čekanje dostave.
Studija tvrdi i da se prosječna odrasla osoba oko tri puta dnevno nađe u situaciji da nema što raditi, a 47 posto njih priznaje da u tim trenucima nisu produktivni zbog nedostatka motivacije.
Osim toga, 56 posto ispitanika smatra da treba bolje upravljati svojim vremenom, ali smatraju da su preumorni da bi to učinili zbog žongliranja s drugim obvezama poput posla i obitelji. Umjesto povećanja produktivnosti, oko 38 posto ih kaže da se vraćaju na klasične "potrošače vremena" poput gledanja televizije ili surfanja internetom.
Unatoč svemu tome, većina ispitanika (70 posto) raduje se što će 2022. godinu iskoristiti za učenje novih vještina, za koje smatraju da su ključne za održavanje života uzbudljivim.
Ako i vi osjećate da vam u životu nedostaje motivacije i discipline, psihologinja Eva Jurković savjetuje kako si pomoći kod discipliniranja:
- Najmanje tjedan dana iz dana u dan pratite što vam uravnotežuje, a što crpi energiju, kako biste prepoznali faktore u svom životu koji vam otežavaju, i one koji vam olakšavaju napredak u željenom smjeru.
- Osvjestite svoje prioritete i postavite ciljeve koji će usmjeravati vašu promjenu i stavite ih na vidljivo mjesto, gdje ćete ih vidjeti svaki dan.
- Kad se osjećate nemotivirano, podsjetite se zašto ste počeli – zašto vam je taj cilj važan, kako ćete se osjećati i kako će vaš život izgledati kad ga postignete.
- Krenite malo po malo – razdijelite velik cilj na manje etape, pa onda krenite od manjih ciljeva koje je lakše ostvariti prema većim. To će vam dati osjećaj postignuća i motivaciju da ustrajete.
- Mogu pomoći i dnevne to-do liste, pri čemu važnije zadatke stavite na početak kako biste bili sigurni da ćete ih obaviti.
- Osvjestite svoje slabosti – možete se zapitati, što vas je prošli put spriječilo da ostvarite taj cilj? Primjerice, krenuli ste na treninge u teretanu i nakon 2 tjedna prestali ste ići – zašto? Što možete učiniti drugačije da biste ovaj put spriječili da se to dogodi?
- Uklonite distrakcije – primjerice, ako znate da ste manje efikasni u poslu ako vam je mobitel u blizini, stavite mobitel u ladicu, ili još bolje, u drugu sobu.
- Brinite za svoje tijelo – dugoročno promjena neće uspjeti ako zahtijevate previše od svog tijela i uma. Važno je da imate dovoljno sna, da se zdravo hranite i budete blagi prema sebi.
- Odbrojite, a onda krenite u akciju – ovaj je savjet osobito koristan za jutarnje buđenje. Kad vam se jako ne da ustati iz kreveta, isprobajte ovaj jednostavan trik – odbrojite unazad od 10 do 1, a onda bez razmišljanja ustanite. Možda se sjećate ovog trika za ulaženje u hladnu vodu – 3, 2, 1 – skoči!
- Nagradite se – izrazito je važno da pohvalite svoj mozak kad se uspijete držati plana – to će ga potaknuti da ustraje u promjeni!
- Oprostite sebi za greške - jednako tako, ako se ne uspijete držati plana koji ste si postavili, nemojte raditi preveliki problem oko toga. Sutra je novi dan i možete uvijek krenuti iznova.
