- Cijena tone peleta za grijanje 250 KM, besplatna dostava! - stoji u jednom od oglasa koje smo pronašli, a koja se odnosi na jedan od najpopularnijih energenata posljednjih godina, piše Večernji list BiH.
Varijacije cijena
Automatski smo kontaktirali prodavača kako bismo vidjeli o čemu je riječ. Susretljivo nam je objasnio kako smo ipak “malo zakasnili”. - Naletjeli ste na stariji oglas, mislim da sam ga objavio 2015., a ja ga, iskreno, nisam obnavljao. Previše sam poziva imao, da je ubrzo po toj cijeni bilo neizdrživo prodavati ga. Nestajalo ga je, potražnja je bila prevelika, činilo se kao da je cijela država najednom prešla na pelet. Aktualna cijena je 360 KM po toni, ali ne vršim dostavu. Po nekoj razumnoj cijeni možemo se dogovoriti ako je Zeničko-dobojska županija u pitanju ili eventualno Srednjobosanska, ali do Hercegovine mi se jednostavno ne bi isplatilo dolaziti po toj cijeni. Nažalost, ne mogu reći da cijena neće rasti, prevelika je potražnja za peletom izvana, a i za drvom, vidjeli ste posljednjih dana koliko Italija traži naše proizvode - govori nam prodavač iz jednog mjesta u ZDŽ-u kojeg smo kontaktirali vezano uz cijenu. U preostalih nekoliko oglasa cijena je bila od 350 do 400 KM. Većina sugovornika u Hercegovini godišnje kupuje oko četiri tone peleta, stoga će narudžbu platiti od 1400 do 1600 KM. Prošle godine cijena je bila skočila i do 500 KM po toni, pa su se mnogi koji su se prije nekoliko godina “kleli” u pelet počeli vraćati grijanju na drva. Onda se dogodio još jedan problem, a to je zadovoljavanje tržišta po niskim cijenama, s tim da je došlo do uvoza peleta slabije kvalitete.
Pomoć institucija
U tvrtkama koje prodaju pelet lani su govorili kako cijenu ne formiraju oni i da su sretni ako im ostane 20 KM po toni, a to je uključivalo prijevoz pa se može zaključiti kako im nije ostajalo ništa. I to je jedan od razloga što se ove godine uvelike prestalo s prijevozom do krajnjeg korisnika. Alem Omerhodžić, direktor u jednoj tvrtki koja se bavi prodajom peleta, tada je kazao kako je bh. pelet iznimno tražen vani jer se proizvodi od bukova drva, dok se onaj izvana pravi od manje kaloričnoga drva i zato nije dobar za uvoz na naše tržište. Bilo je poziva institucijama da zaštite domaće korisnike, da se uvede pravilo da prvo oni moraju biti opskrbljeni, a da cijene ne smiju biti radikalno visoke, nego dostupne svim slojevima društva. Nažalost, većina toga je ostala na praznim riječima, tako da je ove godine došlo do skoka svih važnijih energenata, pa je porasla cijena drva po kubičnom metru, koje naveliko traži Italija pa domaći kupci moraju čekati po mjesec, dva ako imaju novca kako bi ga naručili i platili, a slično je i s peletom koji zbog visokokaloričnosti traže vani. Ako pelet nije već ugovoren, lako je moguće da će mu cijena rasti iznad 400 KM uskoro. Eventualno, ako se federalno ministarstvo nadležno za šumarstvo ne uključi u rješavanje tog problema pa kao prioritet postavi žitelje BiH, kojima trebaju energenti za ogrjev, i ako ograniči nekontroliran izvoz, a i uvoz nekvalitetnijeg peleta, neke bi se stvari mogle riješiti. Ali s obzirom na iskustva, to je teško očekivati.•
