"Pripadam onim koji su željeli da zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Europsku uniju bude predana i ranije", rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska.
On je rekao da to ovisi i od dogovora s Europljanima iz prakse zemalja koje su ranije aplicirale. Dodao je kako je poznato da treba dogovoriti trenutak aplikacije i ispuniti određene uvjete. Prije ovog zahtjeva koju je podnijela BiH, kaže Dodik, "znali smo da su to postali uvjeti naprasno vezano za ekonomsku agendu koja je počela da se ispunjava donošenjem nekih zakona, drugi je bio mehanizam koordinacije i treći je bio uvjet o takozvanoj, mada, navodi ne razumije šta znači taj termin - tradicionalnoj trgovini".
"Europa je bila spremna da kaže OK što se tiče agende, da je to nešto što se događa, a naprasno je traženo da se usvoji mehanizam koordinacije. Kada je u pitanju predaja zahtjeva ja to podržavam i mi iz Republike Srpske smatramo kako je to logičan slijed stvari koje su trebale i ranije da se dogode. Ali, eto, nisu se dogodile. Mehanizam koordinacije egzistira veće šest - sedam godina na dnevnom redu svih organa. Neprimjereno je da se tako na tajnoj, zatvorenoj, gotovo sada znamo nepostojećoj sjednici Vijeća ministara BiH donosi tako nešto. Druga stvar, Vijeće ministara BiH nije to koji može donijeti odluku o mehanizmu koordinacije koji bi obavezao druge strukture i razine vlasti. To se onda ne bi zvala koordinacija nego odluka o tome", rekao je Dodik.
Mehanizam koordinacije
Sva suština mehanizma koordinacije, naglašava, je da se uvaže svi organi. I ono što je bilo potrebno, navodi Dodik, je da se ta vrsta dogovorenog mehanizma u formi odluke donese na svim razinama u istome tekstu i na Vladi RS-a, Vladi FBiH, vladama županija, Brčko distrikta i mehanizam da se usvoji u tom tekstu i u Vijeću ministara za ona ovlaštenja koja ono ima vezano za europski put. Za ona ovlaštenja koja imaju entiteti to su, kaže Dodik, trebale učiniti entitetske vlade i na taj način se moglo doći do kredibilnog mehanizma koordinacije.
"To je ignorirano iz razloga koji su poznati onima koji su to učinili. Zato je to neprihvatljivo, zato što jednostavno Vijeće ministara BiH nema snagu da donese odluku koja bi obavezala druge u tom procesu mehanizma koordinacije i sama ta koordinacija gubi smisao jer ona nije iskoordinirana, nije dogovorena i kako onda krenuti dalje. Dakle, ta stvar oko zahtjeva se već dogodila i meni je, ja sam to već nekoliko puta rekao, drago što je to urađeno, ali mislim da, a to sam saznao i u razgovoru sa Europljanima, da i oni shvaćaju o čemu se ovdje radi oko mehanizma koordinacije. Mislim da mi imamo vrlo malo vremena da sjednemo i da usuglasimo taj zajednički tekst mehanizma koordinacije koji mora uvažavati nadležnosti u skladu s Ustavom. Nitko ništa iz RS-a i ne traži, nego samo to", poručio je Dodik.
On je utvrdio da najveću koncentraciju nadležnosti, na osnovu ranijih analiza, za europski put ima RS u iznosu od gotovo 73 posto, FBiH nešto manje zbog županija koji dijele nadležnosti, a najmanje Vijeće ministara BiH.
"Mi to gledamo kao svojevrstan pokušaj majorizacije, preglasavanja, nametanja novog sustava i ničega drugog. Ali da to stavimo na stranu. Ono što je potrebno uraditi je da odmah sjednu sve razine vlasti i usuglase tekst mehanizma koordinacije i usvoje na organima i predaju Europljanima kao usvojeni mehanizam. Ukoliko se to ne dogodi, vjerojatno će Europljani početi misliti kako je to bila podvala, ta najava i to bi trebalo brinuti upravo one koji su napravili ovu lakrdiju s donošenjem takve odluke", rekao je predsjednik bh. entiteta.
On je rekao kako u RS-u imaju dodatni problem s ljudima koji sjede u institucijama BiH i koji se ponašaju mimo odgovornosti za RS. Dodik je kazao da su oni to pokušali predstaviti kao dobru stvar za RS, ali kako to nisu ljudi koji to mogu uraditi, jer RS ima svoju vladu, parlament i predsjednika.
"Parlament kao ključno mjesto je tu da odluči šta je dobro. Parlament je prvi u BiH usvojio mehanizam koordinacije. Nije usvojio samo svoj, taj mehanizam je ranije dogovoren u Bruxellesu kao mehanizam. Kasnije su problemi nastali u FBiH između Bošnjaka i Hrvata u političkom smislu, jer se nisu mogli dogovoriti gdje je uloga županija i što oni rade. Zato stojimo četiri - pet godina. Da bi sada netko brzo prebacio da stvori ili pokušao stvoriti privid kako RS nešto opstruira. Ne, RS je usvojila dogovoreni mehanizam koordinacije sa europskim strukturama, već ima tri - četiri godine u parlamentu. I mi nemamo niti jedan problem s tim", naveo je predsjednik RS-a.
Predsjednik SNSD-a je istaknuo kako je upitnik koji je BiH dobila od Europske komisije (EK) složena priča i kako je u BiH malo tko spreman reagirati. Dodik smatra da "nema sposobnosti da se odgovori na njega".
"Mi u RS-u pokušavamo izgraditi tu sposobnost i formirali smo posebna radna tijela u okviru Vlade koji se bave tim pitanjima. Sada možemo dati odgovor promptno na 60 posto prepoznatih pitanja, jer to otprilike liči na ono što su ranije dobijale neke druge zemlje s nekim specifičnostima", rekao je Dodik.
On je kazao da RS može u prvim tjednima nakon dobijanja upitnika dati 60 posto odgovora i da nije siguran da to mogu "federalna struktura" i Vijeće ministara. Županije i Brčko distrikt nije htio ni spominjati.
Dodik je rekao da je ostala ista mantra nesporazuma ili zahtjeva kako na kraju treba izgledati popis stanovništva u BiH. On smatra da treba jednostavno uzeti postojeće standarde i uvažiti statistička pravila i ništa više. Prema tome, složio se da treba što prije objaviti popise za općine, županije, entitete i kumulativno za BiH.
Predsjednik bh. entiteta je rekao da Vijeću ministara ne spori nadležnosti koje ima, ali da će nastaviti sporiti ono što je nametnuo visoki predstavnik, a nije nadležnost BiH.
"U svim godinama koje dolaze to ćemo pokušati dovesti u okvire Daytona. I to je legitimna politička opcija. Mi ne želimo da to bude ništa drugo osim poštivanja ustavnosti u ovoj BiH, poštivanje međunarodnog sporazuma koji se zove Daytonski. Naravno da smo frustrirani činjenicom da je svijet nametanjem rješenja nije uvažavao nas u BiH, sve nas. Nekada nas Srbe, nekada Hrvate, bilo je slučajeva i kada Bošnjaci nisu bili zadovoljni. To vam govori o tome kako to nije način na koji BiH može da se kreće i da BiH mora imati svoje unutarnje dogovore o tome. Taj unutarnji dogovor konačno se mora postići. Jedan od ključnih trenutaka tog unutarnjeg dogovora je da se stranci udalje iz odlučivanja u institucijama BiH - visoki predstavnik, suci, ne znam više tko. I da BiH ako hoće aplicirati i dobiti kandidatski status to ne može uraditi sa međunarodnom okupacijom pod kojom se nalazi ili protektoratom kako to netko zove. Ili prekomjernim sudjelovanjem stranaca u institucijama BiH. Kako god to nazovete, to se svodi na isto", istakao je Dodik i dodao da takvu BiH neće htjeti nitko od Europljana.
On je naglasio kako je još 2005. godine Venecijanska komisija pisala o tome kako se prvo mora riješiti problem visokog predstavnika kako bi BiH mogla krenuti u EU.
"To je zanemareno. Potpuno sam uvjeren da BiH ne može biti na europskom putu ako ima međunarodni protektorat visokog predstavnika i njegove ingerencije i suce na različitim nivoima. Ambasadokraciju gdje se veleposlanici sastanu i oni su najvažniji organ odlučivanja u BiH. Ovdje moramo, i ja apeliram na to, da se dogovorimo o tome na koji način će se i što urediti. I da se pravila igre poštuju. Da se utvrde i poštuju, a ne da se stalno krše i da stalno čekaju neku sjednicu Vijeća ministara BiH, 26. siječnja, koja će biti tajna, za koju nitko nije znao i da se donese nešto što predstavlja problem. Na taj način BiH neće krenuti ni do Nove Gradiške, a kamoli do Bruxellesa. U svakom slučaju dakle, moja poruka jeste: dajte da konačno raščistimo neke stvari ovdje u BiH, ako hoćete zemlju, ako nećete onda će ovo biti i dalje međunarodni protektorat u kome će Bošnjaci naivno vjerovati da će stranci poravnati Srbe, Hrvate u političkom smislu i uspostaviti neku centralizaciju koja nije moguća, kako god vi to gledali", iznio je Dodik svoje stavove.
Narod će odlučiti o NATO-u
On je kazao kako se vodi takva politika, umjesto da se uvaže svi i da Srbi ne negiraju BiH, da BiH ne negira RS i da nadležnosti koje postoje budu jednostavno prihvatljive. Istaknuo je kako o tome govorio niz puta u prošlosti, ali da čim pokuša pričati na taj način dobije etiketu rušitelja.
"Ne, ja to nisam. Ja sam za dogovor. Kako god to kome izgledalo. Ja sam to pokazao niz puta. Ali, ukoliko BiH ne uspije dogovoriti unutarnji konsenzus bojim se da okolnosti ne idu na ruku dosadašnjem funkcioniranju BiH. Neću se praviti neki geopolitički strateg, analitičar, ali mnogo se stvari promijenilo. Prije nekoliko godina Turska je izgledala potpuno stabilna zemlja, veoma zainteresirana za kretanja u BiH i na Balkanu, danas njena ekonomija i dalje jača i jaka je, ali je Turska izložena ratnim djelovanjima u susjedstvu na koje ne može biti imuna i uključuju se i čak u nekim oblicima gubi snagu, energiju i usmjerena je prema tom događaju. Rat na Bliskom istoku nesumnjivo ima utjecaj na čitavu regiju, a posebno na Europu kojoj mi navodno težimo, a težimo. OK Europa, ali moramo stati jednom u BiH i napraviti dogovor najvažnijih ljudi u BiH", kazao je Dodik.
Predsjednik RS-a je rekao da je NATO moćna i jaka organizacija i kako tu činjenicu ne može nitko ignorirati, ali kako odluku o ulasku u NATO "trebamo donijeti sami".
"Mi smo ovdje u RS-u jasno rekli, to pitanje mogu samo ponoviti ponovno. Ne znam u ime koga je govorilo to Ministarstvo obrane BiH? Mislim da postoji dogovor o tome ili suglasnost o tome da se riješi pitanje imovine, kako bi se deblokirao MAP. To je i naša službena pozicija. Mi ništa tu nismo promijenili. Dakle, treba riješiti pitanje imovine na način kako su to uradili, kako su se dogovorili lideri još 9. ožujka 2013. u Banja Luci i taj dogovor se nije poštovao, kao i mnogi drugi koji smo mi unutra postigli, a onda stranci razvalili.
Dakle, ukoliko se ta stvar oko imovine riješi, ne vidim razlog za neaktiviranje MAP-a. Ali nisam siguran da je to moguće u tri - četiri iduća mjeseca. Jedino ako nema neki skriveni plan ili ako NATO nije odustao od ranije datih uvjeta. Ako je odustao od ranije datih uvjeta i ako više nije važna imovina. Slažem se s tim, neka se deblokira MAP", poručio je Dodik.
Što se tiče punopravnog članstva BiH u NATO-u, Dodik je rekao kako je politička garnitura u RS-u, kao i opozicija, stava da o tome neće odlučivati elita, već će, kada dođe vrijeme za to pitati narod na referendumu.
"Ako narod ovdje, u ovoj zemlji, u RS-u, kaže da to hoće - hoće. Ako kaže neće, onda će to biti obavezujuće i za političare. Mi smo dio glasa BiH. Naš glas se ne može zaobići. To nije nikakvo uvjetovanje. Ako postoji praksa da se FBiH primi u NATO u nekom hipotetičkom smislu što da radimo. Ali, u svakom slučaju mislim da je sasvim logično da uradimo ovo o čemu sam pričao. I tu postoji konsenzus i vlasti i opozicije", rekao je Dodik.
Predsjednik RS-a kaže kako nije odustao od referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH u RS-u. Što se njega tiče, kada su u pitanju te dvije pravosudne institucije, njegov stav je da su to "neustavne institucije nametnute nasiljem visokog predstavnika".
"Sud i Tužiteljstvo BiH traže novi politički dogovor u BiH da dobiju legitimitet. U tome dogovoru, mi iz RS-a nismo protiv da se instalira određeni kapacitet Suda i Tužiteljstva BiH. Ali smo protiv onoga što sada jeste Sud i Tužiteljstvo BiH. Neki dan sam iz Sarajeva čuo, a ne odavde, i meni je baš krivo što se nisam toga sjetio, kada su rekli da od svih mogućih koncepata Suda i Tužiteljstvo BiH ovaj koji sada važi je najgori. Znači, postoji svijest o tome da to nije OK i uredu. Ako hoćemo legitimitet koji bi dali svi, pa i mi iz RS-a za Sud i Tužiteljstvo BiH trebamo postići sporazum o tome, kako bi time dali potpuni ustavni legitimitet, a ne ovaj nategnut od Ustavnog suda BiH koji podržava u pravilu visokog predstavnika.
Student koji nije ni prišao Pravnom fakultetu jasno mu je da nema ustavnog osnova za Sud i Tužiteljstvo BiH. Postoji samo politička moć i arogancija zapada da to nametne i suglasnost Bošnjaka da to prihvate. OK, ali to još uvijek ne znači da je to u skladu s Ustavom. Taj jedan Sud, odnosno Tužiteljstvo morali bi se reformirati. Koliko sam razumio, ta agenda koja je napisana za Europu traži reformu pravosuđa. U toj reformi mora se jasno razgraničiti pozicija što tko radi da se zna i zašto je odgovoran", poručio je Dodik.
Ono što je, smatra, najveći problem Suda i Tužiteljstva je odgovornost. Tamo, ističe, "nema nikakve odgovornosti za bilo šta što urade".
"Možda ti ljudi koji tamo rade nemaju osjećaj te vrste. Ali, na javnoj sceni postoji osjećaj kako je to zloupotrebljeno kao što je zloupotrebljena ova priča sa Fahrudinom Radončićem, kao što su neke druge priče, neke ranije - zatvaranje Šarovića, Čovića, koji su pušteni bez kazne, a da nitko nije odgovarao. Nemoguće je to tako raditi. Nemoguće je da se isplati tim ljudima određeni novac i da nitko nije kriv ili da padne presuda na Europskom sudu pravde, a da u Sudu BiH nitko ne odgovara. I sve ostane isto. Ako mogu predložiti, način na koji bi to moglo ići. Mora se uključiti interes svih, i Sudu i Tužiteljstvu BiH dati kapacitet koji podrazumijeva presude i progon ratnih zločina, terorizma, regionalnog kriminala i po onome što je BiH nadležna po Ustavu da donosi zakone i da taj sud ima pravo da za tu instancu to odluči", kazao je Dodik.
Tada bi mogli u tom konceptu dogovoriti apelacijski sud kao drugostupanjski. Ali, upozorava, "ako nema prethodnog dogovora nema ni apelacijskogsuda". Ostat će naglasio je, ovako, "a to znači neprihvatljivo za mnoge".
"I taj Sud i Tužiteljstvo BiH najviše rade protiv sebe jer autoritet koji oni imaju je i ono što se može da vidi, čisto nametanje političke države, progona i optužnica bez osnova. Pravilo u kojem nitko nije kriv dok se ne dokaže pretvoreno je da su svi krivi dok se ne dokaže da nisu. To je potpuno obrnuta situacija. Na takav način ne možete osigurati nijednu investiciju. Sve što je krenulo da se radi, sve je pod paskom nekih kvaziobavještajnih struktura koje stalno nešto doznačavaju, stalno se vrši neki progon, sve ijedna tvrtka se provjerava, sve ijedan stranac koji ovdje dođe se provjerava, gubi se interes za ovo. Ništa mi na tom planu nećemo uraditi dok imamo ovakvu situaciju. Mora država progoniti kriminal, korupciju, to nije sporno. Ali ako se to traži, da kažem definitivno svoj stav - onda jedan nepravedno osuđen je veća sramota za državu nego deset da propustite onih koji treba da odgovaraju", ocjena je Dodika.
Nije naivan ni blesav
Predsjednik RS-a sasvim otvoreno je rekao da se "ne boji prijetnji pravosudnim postupcima zato što nema elemenata za bilo kakvu odgovornost te vrste".
"Prvo nisam ja ni naivan ni blesav čovjek koji bi radeći ovaj posao u ovakvoj državi sebi dozvolio da uradim neku nezakonitu radnju ili da budem nesvjesno u nešto ubačen. Uradio sam, donosio sam odluke u najboljem interesu za RS. I u tom pogledu nemam niti jednan problem. Ne bojim se fer procesa, s bilo koje strane. Nikakvog straha nemam. Ali, naravno, nije vezano za strah, vezano je za otpor koji se stvara, to je ta politizacija svega toga. Opet mislim da je sjajno vrijeme ovih takozvanih iz RS-a, koji na tome jašu, prošlo i da su oni u silaznim putanjama. To govore i ankete. I vidjet će kako će to biti na sljedećim izborima", rekao je Dodik.
On je kazao da misli kako je Bakir Izetbegović učinio najlošiju uslugu BiH naivno vjerujući kako će nešto učiniti i jačati BiH dovođenjem opozicije iz RS-a u institucije BiH.
"Naravno da neće i vidi se da ne može. Hoće li biti zadovoljan time što je napravljena neka mala galama u RS, to pripada njegovom karakteru i njegovoj osobnosti. Ali, ni to nije važno. Oni su sada dio vlasti. Mene ne zanima ta vlast na tom nivou. Mogu spokojno svi spavati. Najbolje mi je kada se vidi kako rade. Najbolje se vidi. Čak im ni stranci ne mogu pomoći da se izdignu i budu uspješni u tome", ocijenio je Dodik.
Dodik je rekao da postoje konkretne stvari koje se provode i da je protiv njegove obitelji pokrenuta široka vrsta istrage u mnogim institucijama u RS-u pa čak i regiji. On je utvrdio da je napravljen spisak, po nalogu Tužiteljstva BiH, u okviru kojeg SIPA traži podatke o Miloradu Dodiku, Snježani Dodik, Igoru Dodiku, Gorici Dodik i Bogoljubu Dodiku.
"Snježana je moja supruga, Igor je moj sin, Gorica je moja kćerka, a Bogoljub moj otac. Znači protiv svih tih ljudi pokušava se vršiti haranga. Naravno da to nije jednostavno", kaže Dodik.
Na pitanje zašto, Dodik je članovima ureda naložio da donesu dokumente. Pred reportera AA stavlja dopise SIPA-e, koje prvi puta pokazuje javnosti i dok ih lista govori:
"Pogledajte. Svim institucijama kojima se traži. Pa će me vjerojatno optužiti da onemogućavam pravdu. Imena moje djece na tim listama za istragu. Otkuda, kako je to moguće? Kako bi ste se vi osjećali da vašu obitelj ovako pretresaju?"
"To govori o tome što se pokušava. Zašto? Reći ću vam zašto? Dakle, krenulo se s velikim obećanjima. Čak danim na nekim međunarodnim mjestima o tome da će ovi takozvani, a vi znate tko su oni, učiniti da se dokaže neka vrsta kriminala. Pa su pričali o Bobar banci, pa su pričali o autocesti pa su pričali o zgradi Vlade, pa o Radioteleviziji, prevoju Čemerno, Boski, nigdje naravno ništa nisu mogli naći. Sada su odlučili vjerojatno tražiti nešto. Pošto ništa nisu mogli naći, sad, guraj, traži, valjda ćemo nešto iskombinirati, pa će reći ovo ili ono. Zamislite. Ja mislim da je to najopsežnija istraga koja je ikada vođena protiv nečije obitelji u BiH. Nemam ja nikakvu potrebu da tražim solidarnost sa sobom ili nešto drugo. Ali vam govorim da naravno da čovjeku nije drago da vidi da mu je obitelj kompletno napadnuta. Znate, imam još troje unučadi. Možda su i njih trebali staviti. Imam dvoje koji se još nisu rodili, a trebaju se ove godine roditi. Možda su i oni na tapetu. Ja to ne znam. Ali, evo predlažem im da obuhvate sve, možda su promašili nešto da urade. To je stvar koja naravno ne daje spokojstvo čovjeku. Ako ima neko djelo OK. Ako nema šta je problem. Što vi to hoćete od mene. Da držite tenziju o Miloradu Dodiku i njegovoj obitelji. To je ona priča koju smo mogli čuti ovdje od opozicije, Dodik, ja nikada nisam komentirao ničiju obitelj. I moja obitelj je sve što imam u životu. Naravno zna se, u mom kraju, na koji način i što je urađeno. To ne može pojačati osjećaj prema BiH. Zloupotrebe institucija sigurno će samo umanjiti značaj", kaže Dodik po prvi put ovako detaljno i otvoreno o svom slučaju.
Pitali smo ga zašto smatra Sarajevo nesigurnim, da ga treba zaobilaziti i kako li će nekim drugim povodom doći u Sarajevo kao predsjednik RS-a, nevezano za eventualni poziv Tužiteljstva BiH.
"Što se tiče toga da stavimo točku; ja nemam povjerenja u to. Mislim da oni to debelo zloupotrebljavaju. Vidljivo je na koji način zloupotrebljavaju i ne bi trebo biti naivan. Ako imaju nešto da me pitaju oko svega toga dat ću im ovdje izjavu. Što se tiče Sarajeva koje dominira i kojim upravlja Tužiteljstvo BiH i Sud BiH naravno da je ono neprihvatljivo za bilo koga. U situaciji kada dobra namjera jednoga Pavlovića da se vrati iz Trebinja u Sarajevo da da izjavu je zloupotrebljena da ga na kaubojski način presretnu u Buni i da ga uhite, stave lisice, da to uslikaju naravno ne govori u prilog bilo kome da ide u Sarajevo. U tom kontekstu to treba razumjeti", rekao je Dodik.
Protiv običnih ljudi nema ništa
Zanimalo nas je da li bi ukoliko bi bila uspostavljena funkcija predsjednika BiH prihvatio tu dužnost. Kaže da ima i sada u FBiH osoba koji ga simpatiziraju i podržavaju.
"Kada je nema što bih je prihvatio. U svakom slučaju želim svim ljudima u BiH dobro. Imam mnogo Bošnjaka s kojima sam dobar. I smatram da zaista ima Srba koje ne mogu vidjeti kada prolazim ulicom. To je jedan dio ljudskog odnosa. Moji veliki prijatelji su Bošnjaci iz nekog ranijeg vremena s kojima sam se družio, radili smo, i danas držimo kontakte. I Hrvati. I ja protiv tih običnih ljudi apsolutno nemam ništa. Razumijem patnje svakog običnog čovjeka bez obzira tko bio i tko jeste. Ali, ja se sada primarno bavim politikom. Izabran od naroda koji je ovdje većinski i hoće da afirmira svoje ustavno pravo koje se zove RS i ja samo to radim. To što se to nekome ne sviđa, pa nekima i dobrim Bošnjacima to je neka druga priča. Mislim da postoji mnogo spekulacija. Mislim da Bošnjaci imaju loše struktuirano političko vodstvo koje im nije odredilo njihove primarne ciljeve i da su oni zapravo zaglibljeni u iluzijama koje ne mogu dostići. I u tom pogledu bošnjačko političko vodstvo iz godine u godinu drži se stalno tih iluzija umjesto da se u BiH kreira pozitivna atmosfera", smatra Dodik.
Poručuje: Srbi nisu protiv BiH. Oni jesu, navodi, protiv nametnute BiH i to se mora jasno razgraničiti. Ali, protiv BiH koja je u Daytonu postignuta, napisana, može da bude 90 posto Bošnjaka, ali ja vam tvrdim, naglašava da je 90 posto Srba za BiH napisanu u Daytonu. Negdje neku sredinu, cijeni, možete naći. To, zaključuje, sigurno nije međunarodna uprava.
"I tu BiH koja ima međunarodnu upravu počet će najviše mrziti Bošnjaci kada dođe vrijeme za to. Ali, još uvijek to ne prepoznaju zato što imaju iluziju o tome da njima nešto pomažu stranci. Nađite što su pomogli Bošnjacima ti svi stranci. Ta priča o imaginarnoj BiH koja je centralizirana, dovoljno unitarna da li je vrijedna pokušaja da se ne dogovore Bošnjaci, Srbi i Hrvati i da naprave dobar i uspješan sustav? Kada smo razgovarali s Lagumdžijom, da donesemo desetak ekonomskih mjera i to je bilo na medijima prezentirano, u kojim bi se zaštitila naša domaća proizvodnja. Znate tko je to razvalio? Stranci. SDP tada nije imao snage da se suprotstavi strancima. Mi smo htjeli da se suprotstavimo. Recite mi, molim vas, da li ovdje itko normalan misli, ili ako zna nešto o ekonomiji u BiH, da li BiH može da se zaštititi ekonomski, a da ne uvede mjere zaštite. Je li ima? Zašto ne uvodimo te mjere? Zašto smo poslušnici onih koji nam nameću razne mjere, pa sada imate tamo birokrate u Sarajevu koji kažu treba prihvatiti ovo što Europa traži. Pa ne treba prihvatiti ovo što Europa traži. Pitajte obične ljude, bez obzira tko su? Pitajte gospodarstvenike Bošnjake, ne morate Srbe pitati. Pa ćete vidjeti da ljudi, evo ja sam gledao da Udruženje poljoprivrednih proizvođača u FBIH prosvjeduje protiv toga. Gledao sam Udruženje gospodarstvenika FBiH koji smatraju da to nije uredu. Čekaj, šta mi onda radimo političari ovdje?", konstatirao je Dodik.
On smatra da se treba okrenuti sebi, odnos BiH i da se na radi ništa jer ne postoji politička volja.
"Ima nekoliko nas koji to hoćemo. Zatvorio bih granice BiH tri godine ili bi u kvotama uvozio običnu vodu. Ako BiH ima išta, ima izvorišta obične vode. Međutim, ne možete vi napraviti tvornicu obične vode ovdje u uvjetima ogromnog uvoza obične vode iz Srbije, Hrvatske, Slovenije. Ali da bi se napravila ozbiljna tvornica u regionalnom smislu morate zatvoriti tržište i toj tvornici ili nekoliko tvornica u BiH dati mogućnost da prve godine profunkcioniraju da bi se mogli nositi s konkurencijom. U jednom trenutku sam vidio za godinu dana BiH potroši 180 milijuna za uvoz obične vode, dodatnih 100 milijuna za uvoz soka. To je 300 milijuna odliva. I onda kažete što smo nelikvidni. Odoše sve pare za tuđe usluge i robe. Mi ovdje nismo uspjeli to napraviti", rekao je Dodik.
-Turska je regionalni lider
Nema, poručio je, države bez ekonomije. Turska je, naglašava, "bila beznačajna zemlja na Bliskom istoku dok nije postala jaka ekonomski." Sada je , navodi, postala regionalni lider i postala jedna od najmoćnijih ekonomija u svijetu. Zašto je postala moćna, pita Dodik i odgovara, zato što ima jaku ekonomiju.
"Šta mi imamo ovdje od ekonomije. Nemamo ništa. Je li imamo nešto? Mi smo ovdje samo tržište. Uzmite koji osim Binga imate domaći lanac. Nemate niti jedan domaći lanac koji je dominantan. Sve ostalo su strani trgovinski lanci koji uvoze robu iz Srbije, Hrvatske i nama ovdje prodaju. Kako ćemo mi održati zaposlenost u tom pogledu. Ovo je dramatična priča. Ali, je poznata svakom čovjeku i prije nego što o tome priča, pogotovo političar, pričat će o povijesti, o tome tko je kakav, koga treba zatvoriti. Prije toga hajde da počnemo nešto raditi. Moramo raditi i ne da birati posao", smatra Dodik.
Tursku, poručuje, "treba uvažavati u trgovinskom i ekonomskom smislu". Treba, navodi, poštovati uspjeh koji je Turska napravila i to je nešto što je fascinantno.
"Turska je svojim snagama napravila ekonomiju koja može biiti igrač i to treba uvažavati. Kada idete i kada putujem za Beograd negdje za Europu najveći broj šlepera, kamiona je iz Turske koji idu ka EU, ili se vraćaju. To govori da je to dinamična ekonomija. Sa nekim stavovima koji su ranije iskazivani od turskih dužnosnika nismo se slagali, pogotovo koji se odnose ovdje na BiH. Ali to ne znači da s njima ne želimo pričati i o političkim temama, a pogotovo o ekonomskim temama. I uspjeh koji je Turska napravila trebali bi slijediti drugi. Ali bazična priča onoga trenutka kada se Turska okrenula sebi, napravila jaku ekonomiju postala je jaka država. Znači nema jake države bez ekonomije da je drži. Tako ni BiH ne može postati država jaka ako ovdje neke birokrate iz EU dođu i kažu ne možete vi spriječiti uvoz ovoga ili onoga", smatra Dodik.
Osim prijatelja Bošnjaka, Dodik ima i rodbine Hrvata. Na žalbe da je Bošnjacima i Hrvatima teško u RS, odgovara:
"Mislim da je to dio političke propagande, političkog diskursa koji se ponovo rehabilitira u RS-u, a pripisivan je i prije deset godina, Mislim da ništa nije istina. Ovdje slobodno žive Bošnjaci i Hrvati i dijele život kakav svi ovdje žive. Vjerojatno ima neugodnosti, problema, ali ponosan sam na to što nema toga nasilja, negdje pojedinačno i bude pa ima karakter te vrste, ali sloboda kretanja je takva kakva jeste, da nitko ne pravi tu više razliku. Naravno da su problem svima poslovi, kao što su Srbima u FBiH vjerojatno i ovdje, ali ima sjajnih primjera gdje rade dosta Bošnjaka u institucionalnom smislu u RS-u: od 16 ministara pet je Bošnjaka, tri Hrvata. Pola Vlade su Hrvati i Bošnjaci, potpredsjednik RS-a je Bošnjak i Hrvat, u NSRS-u isto, predsjednik Ustavnog suda RS-a je Bošnjak. Sada dođe netko i iz nekog razloga pokušava to uraditi.
Sada ovo što se traži 1991. - ne kažem ja da to nije možda politički zahtjev Bošnjaka, sa stanovišta njih možda i realan ili oni misle da je to uredu. Sa našeg stanovišta to je neprihvatljivo. Ne zato što će nama netko reći da dogodio se rat, nego zato što 1991. popis nikada nije verificiran, i nikada nije označen kao služben", rekao je Dodik.
Prefiks bosanski je stvar kompromisa u BiH
U RS-u je već dugo vremena aktualna negacija bosanskog jezika, zbog čega su mnogi učenici bojkotirali nastavu, a roditelji podnosili tužbe nadležnim sudovima.
"RS je inovirala svoj ustav pod pritiskom međunarodne zajednice i utvrdila je način kako da se to službeno i zove - rečeno je da je jezik srpskog naroda - jezik kojim govore Srbi, jezik bošnjačkog naroda kojim govore Bošnjaci i to je službena kvalifikacija. To znači da je to jezik bošnjačkog naroda. Takva kvalifikacija će se i nalaziti svagdje tamo. Drugo, ne želim sada otvarati tu priču oko bosanskog jezika. Može svatko sebi nazvati šta god hoće. Ali, ako hoćete u BiH da date prefiks nečega bosanski onda u njemu moraju biti svi, a ne samo jedni. Izvinite, ne može to na način da kaže Bošnjaci govorimo bosanski, a mi živimo u BiH, Hrvati žive u BiH, imamo svoje legitimne jezike i vi dajete prefiks bosanski i to još da kažete nama u RS-u to je tako. Ili Hrvatima. Mislim da nije fer. Ako je nešto što treba nositi prefiks bosanski onda je to stvar kompromisa u BiH, taman se radilo i o samom jeziku", poručuje Dodik.
Kada su u pitanju odnosi sa susjedima, prvenstveno Srbijom i Hrvatskom, Dodik smatra da BiH u svojoj manifestaciji mora pokazati zajedništvo "ako hoće preživjeti".
"Srbija je pokazala u posljednjim godinama svoju sposobnost da u regionalnom smislu odigra veoma pozitivnu ulogu. Mislim da to iskreno treba i razumjeti. Što se tiče BiH nikada javno, a ni kada sjedimo, kada nema javnosti nismo mogli čuti od bilo koga dužnosnika još od Koštunice, Tadića i drugih Cvetkovića s kojim sam ja sjedio i ovih sada u vlasti nisam čuo neku aspiraciju da se BiH raskomada da podredi da Srbija ima neku ambiciju. To u bošnjačkom narodu još uvijek ne prolazi. Mnogi misle da je to neka skrivena namjera. Srbiji je interes regionalna stabilnost i Srbija htjeli ili ne kao najjača populacijska zemlja u tom pogledu ima veoma značajan ekonomski za nas. Srbija ima u odnosu prema nama i RS-u pozitivan trgovinski bilans, i mi kupujemo više roba iz Srbije i BiH nego što izvozimo u Srbiju. To je stvar na kojoj mi moramo raditi. Srbija u političkom smislu suočena sa svojim unutrašnjim problemima vezanim za Prištinu i Kosovo i potrebi da se dalje kreće ka europskom putu. Mislim da će to odrediti i to kretanje ka europskom putu odnos prema regionalnom pitanju, a to je pitanje stabilnosti kao ključni", rekao je Dodik.
Ne misli, kazao je, ni da je Hrvatska izvan tog zahtjeva, vezano za regionalnu stabilnost. Ali, kod Hrvatske, cijeni, se nešto i promijenilo u tim odnosima. Sa Hrvatskom je navodi, BiH, imala pasivnu poziciju u vrijeme kandidatskog statusa, i u tom "pogledu vidjela se jedna umrtvljena zaniteresiranost za pitanja BiH i podrške u BiH".
"I dalje ćete čuti Hrvatsku koja će reći da BiH, ali isto tako primjećujemo kroz nekoliko rezolucija EP vidimo afirmaciju hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Ali, i to treba da shvatimo legitimnim i legalno i u tom pogledu nezaobilazno kao takvu vrstu priče. Zato je moj zahtjev dajte bez obzira koliko bilo teško i ponovno da sjedamo i razgovaramo ne samo kao što sam govorio - zatvorimo granicu za običnu vodu. Evo u RS-u sve što je obične flaširane vode što dolazi iz Srbije. Zatvorimo granice za tu vrstu priče i pokušajmo razviti našu proizvodnju. Kada uzmete i izračunate vidjet ćete da 1,5 litara flaširane vode skuplja sada nego litra benzina. Otiđite u prodavnicu pa ćete vidjeti da je to tako. Mi duplo trošimo za taj uvoz, a vode koliko hoćete", poručio je u intervjuu za AA Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
