Adis Arapović godinama u javnosti komentira bh. politiku. Bez dlake na jeziku govori o problemima naroda i ljudi u BiH, traži načine da se situacija poboljša. Ovoga puta odlučio je ući u srž problema i iznutra raditi, kako kaže, za dobrobit BiH. Nekadašnji projekt-menadžer Centara civilnih inicijativa, jedan od najprepoznatljivijih ljudi u civilnom društvu, ušao je u Stranku za bolju budućnost, Radončićev SBB. Najavio je kako će voditi i izborni stožer. U intervjuu govori o razlozima ulaska u politiku, problemima u BiH, odlasku mladih...
“Najglasniji kritičar političara ušao u politiku”, pročitali smo u jednom do komentara nakon što ste priopćili da se pridružujete SBB-u. Kako ste se odlučili na taj potez?
- Vidim da iz izbora u izbore, iz mandata u mandat, sve lošiji ljudi i sve lošiji političari vode BiH. Vidim da BiH, nesumnjivo, dolazi do raskrižja na kojem će se morati staviti točka na rat i donijeti konačna odluka biramo li zapad ili istok, budućnost ili prošlost, slobodu ili teror, istinu ili obmanu. Ne pristajem da aktualna generacija političara donosi odluku, ne želim da pustimo da njihovi osobni motivi zadržavanja neviđenih privilegija i pozicija nekontrolirane moći budu ispred interesa naroda i države. U tom slučaju idemo u prošlost, a ne u EU. Nemamo više vremena. Želim da se bolje živi sada, da svaki građanin jednako voli ovu zemlju, ali je ne može voljeti ako je ona nekome majka, a nekome maćeha. Želim da se zaustave sveprisutna korupcija, neviđeni stranački klijentelizam i strašni egzodus mladih u potrazi za pravdom, nadom i kruhom. Ja sam potpuno čiste pameti i obraza ostavio stabilno radno mjesto, dobru plaću, menadžersku poziciju kako bih opravdao priliku i obvezu koja mi je dana time što sam zdrav, što imam neko znanje, obrazovanje, iskustvo i načela. Što nam još treba biti servirano pa da damo više nego što ćemo dobiti?
Nizom konstruktivnih kritika prozivali ste političare, hoćete li moći tako konstruktivni biti i u visokoj politici?
- Moj dosadašnji kritički vokabular bio je čak umjeren jer sam imao odgovornost prema organizaciji i njezinim limitima. Nisam često bio u prilici iznositi stavove o konkretnim političkim akterima, pojedincima i strankama, a kada ne adresirate poruku, ona završi na smetlištu. U novoj ulozi moja će kritika biti jednako objektivna i utemeljena, ali do kraja konkretna, britka i bolna jer, kao što rekoh, nemamo više ni vremena, ni energije za licemjerstvo i neiskrenost. Narod vapi za istinom, pravednicima i herojima novog vremena spremnima suprotstaviti se tsunamiju neznanja, primitivizma i lopovluka. Ništa manje od toga ne nudim i ne tražim.
Vodit ćete izborni stožer SBB-a. Možete li nam otkriti neke detalje, na koji način ćete krenuti u obračun sa strankama, prije svih, SDA, vodećom strankom kod Bošnjaka?
- Obračun sa SDA prvo trebaju napraviti pravosudne institucije, tužiteljstva i sudovi, jer je leglo korupcije, stranačkoga klijentelizma i nepotizma. U toj i drugim vladajućim strankama tzv. kontinuiteta, proporcionalno njihovoj rasprostranjenosti u vlasti te trenutačno i u posljednje 22 godine. Od te 22 godine SDA je bio prvi u vlasti 16 godina, drugi u vlasti dodatne četiri godine, što je minimalno 50 posto ukupne moći, pa shodno tome sve dobro i sve loše unatrag 22 godine primarno treba fakturirati toj stranci. Sa strankom SDA se potom i zbog tog trebaju obračunati njezini glasači, preplašeni zbog štetne politike SDA.
U BiH su Srbi nezadovoljni jer im se, kako tvrde, “dira” u RS, Hrvati jer nemaju mehanizme zaštite od političkog inženjeringa i nisu sigurni da ih opet neće predstavljati netko tko nije Hrvat, Bošnjaci imaju osjećaj da se stalno pokušava podijeliti državu, a ostali jer nema provedbe presude “Sejdić-Finci”. Kako u državi nezadovoljnih promijeniti situaciju?
- Tako što će se prestati pokušavati prevariti drugu stranu savezima dvojice protiv trećeg ili borbom svih protiv svih, imati iluziju ostvarivanja ratnih ciljeva. Na rat se mora staviti točka, a onda iskreno, u dobroj vjeri, zbog toga što kolektivno nestajemo, egzodusom i negativnim natalitetom, ali i zbog globalizacije, krenuti drugačijim smjerom povjerenja, suradnje i zajedničkih ciljeva. Nova generacija političara i javnih djelatnika mora biti svjesna promijenjenih okolnosti, novih vjetrova sa zapada i istoka te probiti balon iluzija da smo mi išta više od monete za razračunavanje velikih igrača, dokle god svoju sudbinu ne vratimo u svoje ruke.
Kako vidite izmjene Izbornog zakona u pogledu zabrinutosti Hrvata?
- Principijelno sam protiv izbornog inženjeringa i prakse da Bošnjaci imaju mogućnost izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali to nije jedina krupna anomalija ovog hibridnoga spajanja liberalne i konsocijacijske demokracije. Hrvati i Bošnjaci su građani drugog reda u manjem entitetu, bez učinkovitih mehanizama kolektivne reprezentacije i zaštite, a to je jednako neprihvatljivo. Temeljito sam se bavio kritikom našeg izbornog sustava godinama i znam da postoje ne tako složena rješenja za koja treba samo malo političke hrabrosti i spremnosti da se razumiju i uvaže potreba, strah i želja druge strane. Bez novog snažnog pritiska EU i SAD-a, ova garnitura političara to ne može, ne želi i neće riješiti.
Može li se ubrzati euroatlantski put BiH i na koji način?
- Za početak, odgovoriti na upitnik Europske komisije, temeljito i što prije, pa moliti Boga da nam ne pošalju dodatne stotine pitanja, a onda lobirati da razumiju objektivne terete koje mi nosimo krivnjom iste te Europske unije ili njezinih članica, zbog ustavnog “Frankensteina” koji nas čini hendikepiranom zemljom i nefunkcionalnim političkim sustavom. Ipak, osim ovog tehnokratskog, proces eurounijskih integracija je i politički proces, pa je na vlastima svakim danom uraditi po barem jedan potez koji će zemlju činiti više uređenom i društvom vladavine prava, snažnog institucionalnoga poretka, vladavine zakona, a ne ljudi ili stranaka.
Događa se masovno iseljavanje iz BiH. Kardinal Vinko Puljić nedavno je govorio da su, uz političku nestabilnost, razlozi odlaska i ti što se mlade ne odgaja da vole svoju domovinu, već za uživanje. I vi ste nedavno govorili kako se mlade uči da im životni cilj bude zaposlenje u općini i javnom poduzeću. Kako zadržati mlade?
- Neće biti masovnog zapošljavanja dok se ne oslobode motivi za investiranje, a toga neće biti dok ne bude reda, zakonitosti, pravne izvjesnosti te neovisnog i učinkovitog pravosuđa. U zabludi je svatko tko misli da će uspjeti ikakve ekonomske reforme dokle god su neki suci ili tužitelji produžene ruke stranaka. Ne bježi narod od neimaštine koliko bježi od nepravde i beznađa. Veličajmo ljude koji donose iskrenu nadu i traže rad, izvrsnost i plemenitost od svih kojima je povjerena javna dužnost.
Možete li biti osvježenje u politici i primjer drugima, koji su bili glasni kao dio civilnog društva, da se uključe u politiku i iznutra počnu stvarati promjene za bolje sutra BiH?
- Nadam se da mogu, neka drugi sude i o mom dosadašnjem i budućem radu. Civilno društvo ima važnu društvenu funkciju dokle god imamo nedovršen demokratski poredak i nefunkcionalan politički sustav. Zbog toga je važno da imamo i jake persone u civilnom društvu. Jednako važno je da one koji misle kako mogu dati ili uraditi više u politici iskreno pozovem da pokažu hrabrost i odgovornost naspram svoje i budućnosti naše djece. Stranačka pripadnost ne smije više biti ključni preduvjet za profesionalni uspjeh pa živim za dan kada će sve stranke privlačiti najbolje među nama, ne tražeći od njih slijepu lojalnost, već znanje, rad i moral.•
