Nakon što su se spustili zastori na rekordno brzu uspostavu novoga saziva Vijeća ministara BiH, odmah su u prvi plan izišle ključne obveze koje stoje pred novom vlašću, ne samo državnom vladom nego koalicijom koja će morati pokazati je li u stanju provesti presude domaćih i međunarodnih sudova kako bi se provele izborne reforme, piše Večernji list BiH.
To je i jedna od ključnih zadaća koju zemlja mora ispuniti kako bi se ispunila klauzula o otvaranju pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Kako se doznaje, taj bi proces u početku trebao posve biti u "vlasništvu" domaćih političkih stranaka vladajuće koalicije, koja bi trebala ponuditi potrebna rješenja.
Blagoslov SAD-a i EU-a
Cijeli bi proces trebali blagosloviti predstavnici međunarodne zajednice, ponajprije Sjedinjenih Američkih Država, ali i Europske unije. U slučaju pak da bude prevelik pritisak SDA, koji odlazi u oporbu, te njegovih satelita poput Demokratske fronte, posve je sigurno kako bi se u proces i prije uključili međunarodni medijatori. Stranke nove državne koalicije okupljene oko "osmorke", HDZ-a BiH i SNSD-a praktički nastavljaju tamo gdje su razgovori dospjeli u zimu i proljeće prošle godine u Neumu odnosno Sarajevu. Tada je cijeli proces propao, a što je i javno posvjedočio čelnik SDA Bakir Izetbegović, jer je ova stranka cijelu međunarodnu zajednicu i partnere u pregovorima vukla za nos vrteći se ukrug kako bi izbjegla bilo kakav dogovor. Takav odnos zapravo je bio i jedan od važnijih razloga zašto su najvažniji igrači u međunarodnoj zajednici zaduženi za stabilnost Bosne i Hercegovine odlučili poduprijeti nakane visokog predstavnika kako bi se nakon općih izbora spriječila destabilizacija zemlje, institucionalna kriza te potencijalni konflikti. U pozadini svega bila je odlučnost kako bi se spriječila repriza ranijeg scenarija u Ukrajini. U političkome sporazumu o koaliciji, ali i dogovoru koji su političari prošle godine postigli u susretu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, ostavljen je rok od šest mjeseci za postizanje dogovora o izbornoj reformi nakon što budu uspostavljene vlasti na svim razinama. Taj će rok, zapravo, početi teći nakon što se pronađe rješenje za izbor vodstva FBiH, predsjednika i dvoje dopredsjednika, te nove Vlade FBiH. Da će to biti prioritet, navela je predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto u prvom komentaru nakon susreta s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. - Sugovornici su se usuglasili da su zaštita kolektivnih i individualnih prava kada je u pitanju izmjena izbornog zakonodavstva kroz primjenu odluke Ustavnog suda BiH, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i provedba presuda Europskog suda za ljudska prava, prije svega, obveza i stvar dogovora domaćih političkih predstavnika - priopćili su iz Vijeća ministara BiH. Posebni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Gabriel Escobar također je dao do znanja kako ova zemlja očekuje izbornu reformu.
Escobar o Komšiću
Posebno je komentirao izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. - Podržavam sve konstitutivne narode u BiH da otvoreno i slobodno izraze svoja politička opredjeljenja. Vjerujem kako je važno imati više političkih opcija i političkih aktera unutar demokratske strukture. Ne želim komentirati izbor Željka Komšića, ali općenito vjerujem da se volja Hrvata u BiH treba čuti i provesti - rekao je Escobar. On je znakovito dodao kako su "neke stranke koje su bile na vlasti 30 godina postale korupcijske stranke". - SAD to može pokušati riješiti uz pomoć angažmana i sankcija - zaključio je. Tijekom razgovora u Neumu između vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka pronađen je model kako izabrati članove Predsjedništva kako bi se ispunile presude Europskog suda za ljudska prava, ali i osiguralo da Hrvati mogu većinskom voljom birati svoga člana državnoga vrha. Ta su rješenja poduprli iz Venecijanske komisije, čime su ujedno odbačene tvrdnje "građana" kako je potrebno brisati konstitutivne naroda iz Ustava BiH te proisteklih zakonskih rješenja. Nove vlasti radit će i na doradi Schmidtova rješenja o Domu naroda.
Nema od tog nista. Isti su ovi kao i sda(muslimanski extremisti), i vecina su izasli iz sda. A mi Hrvati imamo diletante za politicare.