Komemoracijom i pokopom posmrtnih ostataka 14 nedavno identificiranih žrtava danas je u Memorijalnom centru Potočari obilježena 29. obljetnica genocida u Srebrenici. Najmlađa žrtva čiji su posmrtni ostaci danas pokopani je sedamnaestogodišnji Beriz Mujić. Njegovo grobno mjesto je pored brata Hazima, koji je u Potočarima pokopan 2013. godine, piše Večernji list BiH.
Najstarija žrtva koja je danas pokopana je Hamed Salić, rođen 1927. godine. Imao je 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Ove godine zajedno su pokopana braća Efendić - Hasib i Ćamil, koji će konačan smiraj naći uz svog trećeg brata Edhema, koji je u Potočarima pokopan 2007. godine. Sve to, kao i cijela “dolina nišana” u Potočarima govori o razmjerima najvećeg ratnog zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Trajno sjećanje na žrtve
Reisul-ulema Husein ef. Kavazović predvodio je vjerski obred pokopa žrtava u Potočarima te poručio kako desetljeća prolaze dok žrtve i dalje čekaju pravdu. - Genocid je postao kamen spoticanja naše egzistencije. Srebrenica je postala naše okupljalište. I danas smo ovdje, u moru bijelih nišana koji nas podsjećaju na čistoću njihovih nevinih duša. Ali, ovdje smo i zbog nas živih, da obnovimo zavjet Bogu, očevima i zemlji da više nikada nećemo dopustiti nekažnjiv zločin nad našim narodom. Da ćemo našu zemlju učiniti mjestom suživota. Zagledamo se u bijele nišane, njihovo uspravno stajanje, opominju nas, uzdignimo se iznad naše pohlepe. Neka njihova bjelina bude inspirativna da svoje male živote učinimo velikim i snažnim kotačima mira i sigurnosti - rekao je reis Kavazović. Munira Subašić, predsjednica udruge Majke enklave Srebrenice i Žepe, kojoj su ubijena 22 člana obitelji, među njima najmlađi sin i suprug, kazala je kako majke Bošnjakinje nisu sjele da plaču, nego da bi probudile svijest o ubijenoj djeci kako se ne bi ponovilo. - Nažalost, dok stojim, mnoge majke u Ukrajini i Palestini plaču i gledaju svoju krvavu djecu - kazala je Subašić. Poručila je da svijet i Europa nisu naučili ništa, iako su i poslije holokausta rekli “nikada više”. Podsjetila je da je nakon pada Srebrenice ostalo više od 5500 djece siročadi koja su gledala kako im ubijaju očeve i braću, kako im siluju majke, a da su mnoga djeca rođena nakon smrti očeva i da nisu vidjela ni njihove slike, tražeći samo da im se priča nalikuju li na njih ili imaju li njihov osmijeh. Za razliku od prijašnjih, ova obljetnica je i diljem svijeta obilježena, i to po prvi put, kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, a sukladno rezoluciji koju je u svibnju usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda. Stalna misija BiH pri UN-u organizirala je danas prvu službenu komemoraciju u UN-u na visokoj razini u povodu obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Obilježavanje je upriličeno u sjedištu New Yorka, u plenarnoj dvorani Opće skupštine UN-a. Dio bh. političara je nazočio komemoraciji u New Yorku i obratio se. No, ono što se ni gotovo tri desetljeća poslije nije promijenilo su unutarnji prijepori u BiH oko kvalifikacije ratnog zločina u Srebrenici kao genocida. Čak se može zaključiti da je negiranje genocida u srpskoj politici, medijima i javnosti općenito izraženije nego do sada. Oni domaći i strani dužnosnici koji su pak danas bili u Potočarima ili se javno oglasili upozorili su upravo na potrebu obilježavanja ovog događaja kao prevenciju potencijalnih zločina u budućnosti. Mnogi svjetski državnici su se na društvenim mrežama i na druge načine prisjetili Srebrenice, a među njima je i hrvatski premijer Andrej Plenković. - Na Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine prisjećamo se više od osam tisuća nedužnih bošnjačkih žrtava, koje su mučki ubijene i kojima odajemo počast. Ustrajemo u promicanju istine o Srebrenici i obrazovanju mladih. Hrvatska je u mislima uz BiH - napisao je Plenković na platformi X. Slično su intonirane i ostale poruke. Tako je predsjednik Zoran Milanović poručio da je sjećanje na žrtve Srebrenice važno i kao opomena budućim generacijama kako se ovakvi zločini nikada ne bi ponovili. Smatra i da bez iskrenog odnosa prema prošlosti nije moguće graditi ni suradnju među narodima na ovom području. - Rezolucija koju je u svibnju ove godine donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda jamči da će sjećanje na žrtve Srebrenice biti trajno, a samo iskrenost, uvažavanje i ljudskost jamstva su sretnije zajedničke budućnosti - poručio je Milanović na X-u. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović također je uputio poruku na obljetnicu genocida u Srebrenici. - Na ovu 29. obljetnicu strahovitog zločina svijet se zajednički spominje boli i žrtava Srebrenice. Neka sjećanje na genocid u Srebrenici i sve oduzete nevine živote bude trajna obveza da čuvamo mir, ali i opomena da se takvo zlo više nikada ne ponovi - objavio je Čović. Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i dopredsjednik Europske komisije Josep Borrell u posebnoj kolumni objavljenoj na obljetnicu genocida upozorio je kako Srebrenica ostaje dubok ožiljak u povijesti Europe. - Neuspjeh da se spriječi ovaj genocid teret je koji i dalje nosimo. I Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde nesporno su utvrdili da je ovaj zločin genocid. Obećali smo da nikada nećemo zaboraviti – ni žrtve ni trajnu bol njihovih obitelji i najmilijih. Njihovo sjećanje tjera nas da svaki dan radimo kako bismo osigurali da se povijest ne ponovi, u svijetu u kojem se mir čini sve krhkijim - poručio je Borrell. Dodao je i da je bilo kakvo negiranje genocida pljuska pravdi i prepreka pomirenju. Stav Europske unije je jasan - nema mjesta negiranju genocida, povijesnom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca u društvima koja cijene istinu i pravdu. Prema njegovim riječima, pomirenje je odgovornost svih. - Pomirenje nije apstraktan cilj, već mora postati svakodnevna praksa sveprisutna u politici, obrazovanju i svakoj drugoj sferi svakodnevice - poručio je Borrell.
Iz RS-a negiranje genocida
Čelništvo Republike Srpske ipak je odlučno u negiranju genocida te tvrdi da je nedavno usvojena rezolucija u Općoj skupštini UN-a zapravo pokušaj da se Srbe prikaže kao genocidan narod i iskoristi za umanjivanje autonomije Republike Srpske. Tako su srpski predstavnici u Vijeću ministara BiH odbili i prijedlog da se današnji dan proglasi danom žalosti u cijeloj zemlji. Ipak, predsjednik RS-a Milorad Dodik uputio je poruku da se “bez obzira na razlike mora pokazati poštovanje prema boli i patnji”. - Želim se obratiti ukupnoj javnosti i pozvati sve da ovaj dan bude obilježen u miru i dostojanstvu. Kao što sam izrazio žaljenje za stradalim Srbima, iskazujem sućut obiteljima stradalih Bošnjaka. Bez obzira na naše razlike, moramo pokazati poštovanje prema boli i patnji koja je zadesila mnoge ljude svih nacija i vjera u BiH. Neka naš odnos prema ovom danu pokaže da smo opredijeljeni za mir, stabilnost i bolju budućnost za sve ljude u Republici Srpskoj i BiH - naglasio je Milorad Dodik u objavi na platformi X. •
