Nedjelja iza nas bila je prva neradna za većinu trgovaca koji se od 1. srpnja moraju držati novih odredbi Zakona o trgovini i raditi svega 16 nedjelja u godini, a koje će to biti - biraju sami. Vrata većine trgovina bila su zatvorena već prve nedjelje, piše Večernji list BiH
Zakon u Hrvatskoj ponovno je pokrenuo tu temu i u BiH. Radnici u trgovini i uslužnim djelatnostima godinama su među najslabije plaćenima, a i među rijetkima koji moraju raditi i vikendima i blagdanima. Neradna nedjelja na prostoru Federacije već je dugo želja većine radnika, a posebno onih u trgovinama, koji u tjednu odmaraju jedan ili ni jedan dan. Međutim, u posljednje vrijeme to se počelo mijenjati.
Pojedini trgovci u posljednje dvije-tri godine počeli su zatvarati trgovine za blagdane, a u nekim dijelovima BiH uvodi se i neradna nedjelja. Neki od gradova i općina koji su odlučili trgovcima dati slobodnu nedjelju su Mostar, Bijeljina, Livno, Sanski Most, Zvornik, Kiseljak, Čapljina, Livno...
Zastupnik u Parlamentu FBiH Irfan Čengić za 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, najavio je da će ponovno uputiti zahtjev da se u cijelom entitetu uvede neradna nedjelja. Čengićevu ideju podržava i Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti, čija predsjednica Mersiha Beširović neradnu nedjelju ističe kao jedan od osnovnih zahtjeva kojima želi poboljšati položaj radnika.
-Naš prvi zahtjev je da se konačno ukinu trošarine, pa čak i PDV na određene namirnice. Drugo, želimo izaći na izbore i kazniti one koji ne rade u našem interesu. Također, naš treći zahtjev, koji je specifičan za ovaj sektor, jest slobodni praznici i neradna nedjelja - rekla je tada Beširović.
Za uvođenje neradne nedjelje za trgovine u RS-u godinama se zalažu sami radnici, i to najviše jer, svjedoče, poslodavci ne poštuju njihovo zakonom zajamčeno pravo na 40-satni radni tjedan, niti se rad nedjeljom plaća više. U RS-u je inicijativu za zabranu rada nedjeljom još krajem 2018. pokrenuo Sindikat trgovine, turizma i ugostiteljstva RS-a.
Prije ove inicijative Sindikat je radio anketu među trgovcima, sindikalcima i radnicima i ona je pokazala da čak 95% ispitanika smatra da nedjeljom trgovine trebaju biti zatvorene. Ova inicijativa usvojena je u pojedinim lokalnim zajednicama poput Bijeljine, Mrkonjić Grada te u nekim drugim manjim općinama.
Neka druga mjesta poput Gradiške, Laktaša, Doboja, Prijedora, Sokoca prihvatila su praksu rada nedjeljom do 13 sati. Predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a Saša Trivić smatra da je potrebno prepustiti tržištu da odredi koji će dan u tjednu biti neradni za koje poslove te da se lokalne i republičke vlasti ne trebaju miješati u to.
- S jedne strane, svako smanjenje radnog vremena podrazumijeva i smanjenje broja radnika, ali s obzirom na nedostatak radnika, možda to na kraju ispadne kako treba. S druge strane, nije dobro izbaciti bilo koga iz radnog procesa te nekome zabraniti rad, a nekom dopustiti - rekao je Trivić za Srnu.
Smatra da je bolje rješenje da radnici koji rade nedjeljom budu bolje plaćeni za taj rad. Ipak, Sindikat trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS-a krenuo je opet s aktivnostima koje za cilj imaju zabranu rada nedjeljom. Potvrdio je to u travnju predsjednik Sindikata Goran Savanović.
- Neradna nedjelja - četvrta je godina kako smo krenuli u tu inicijativu, a rezultat je polovičan. Hrvatska je treći put donijela odluku da je nedjelja neradni dan. Vidjet ćemo kako će se to ispoštovati. U Crnoj Gori se poštuje. I u Srbiji se priča o neradnoj nedjelji, ali to teško ide. I kod nas je tako, a zbog pritiska trgovačkih lobija koji su se uvukli pod kožu političkim strankama i ne dopuštaju da se nedjelja proglasi neradnim danom. Mi nismo odustali - kazao je.
Savanović je ranije za Buku vezano uz reguliranje rada nedjeljom rekao da je Sindikat otvoren za dvije opcije - ako ne bude moguća stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda će tražiti da se ograniči broj nedjelja u kojima radnik može raditi na najviše 16-17 nedjelja godišnje. Ali u tom slučaju taj rad treba biti plaćen bar 250 posto. Kao primjer navodi Sloveniju gdje je, ako je riječ o 17 radnih nedjelja, rad plaćen 250 posto, a ako se radi 18-19 nedjelja godišnje, onda su one plaćene 500 posto - kazao je Savanović.
Ako ne bude moguća stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda će tražiti da se ograniči broj nedjelja u kojima radnik može raditi na najviše 16-17 godišnje
