Pandemija koronavirusa ostavit će dugoročne posljedice na gospodarske prilike u Bosni i Hercegovini.
Službeni podaci govore kako je u ovom bh. entitetu bez posla ostalo 26.876 radnika. Prema informacijama Porezne uprave Federacije BiH, ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 5. svibnja po prebivalištu osiguranika iznosio je 507.607, dok je po sjedištu poslodavca ukupan broj zaposlenih iznosio 507.846. Ako se uzme u obzir evidencija od 16. ožujka, koji se općenito uzima kao početak masovnih otpuštanja zbog izdanih naredbi o zatvaranju velikog broja biznisa (534.483), dolazimo do podatka da je u razdoblju pandemije u Federaciji BiH bez posla ostalo 26.876 radnika, međutim, stvarna brojka znatno je veća.
Sezonsko preživljavanje
Naime, deseci tisuća radno sposobnih stanovnika Bosne i Hercegovine preživljavaju zahvaljujući sezonskim poslovima u samoj zemlji ili turističkim destinacijama susjednih zemalja. Ranijih godina svi oni do sada bi bili na svojim radnim mjestima, a neki bi već zaradili plaću do dvije. Riječ je o osobama koje su u najnepovoljnijoj situaciji jer ne mogu povući naknadu sa zavoda za zapošljavanje niti poslodavci mogu na njih povući sredstva planirana “koronazakonima”.
“Već godinama radim sezonski u jednom hotelu na jadranskoj obali. Da je sve u redu, već početkom četvrtog mjeseca bila bih na radnom mjestu. Ovako je upitno hoće li nas uopće zvati ove godine“, priča nam Ivana koja godinama obitelj prehranjuje na ovaj način. Ističe kako joj se poslodavac iz Hrvatske javio prije nekoliko dana, ali bez ikakvih konkretnih informacija. “Ne znaju ni oni na čemu su. Hoće li im se uopće isplatiti uvoziti radnu snagu. Hoćemo li imati kome raditi jer su rezervacije masovno otkazane”, objašnjava ova mlada žena, koja se našla u teškoj financijskoj situaciji. “Svi znamo kako funkcioniraju sezonski poslovi. Radi se pola godine, a od zarađenog živi godinu dana. Tako se nekako isplaniramo, da nam dotekne novca za 12 do 13 mjeseci, no već sad računi se počinju gomilati, a nemamo mogućnost zaraditi da ih platimo”, kaže ova žena.
Upozorava kako joj je i mužu smanjena plaća. Naime, neki gospodarski subjekti koji su sve vrijeme pandemije radili (pojedini čak i više nego što je uobičajeno) iskoristili su ovu situaciju i radnicima smanjili plaće za travanj od 150 do čak 700 KM. Određen broj trgovina, benzinskih crpki, pa čak i tvrtki koje se bave preradom, u Hercegovini je, pod izgovorom pandemije koronavirusa, umanjio plaće za prošli mjesec.
Izigravanje dogovora
Neki od radnika morali su potpisati da pristaju raditi za minimalnu plaću koja u FBiH iznosi nešto više od 400 KM, nekima je bez dodatnih objašnjenja, jednostavno, na račun uplaćen manji iznos.
Ima i onih poslodavaca koji radnicima koje su odjavili nude povratak na radno mjesto, ali pod uvjetom da im neko vrijeme ne uplaćuju doprinose.
Naime, nude im rad “na crno”, i to za dio plaće koju su imali ranije. Budući da ti radnici određen broj mjeseci imaju pravo na naknadu sa zavoda za zapošljavanje, poslodavci im nude da im uplate razliku do iznosa ranije plaće. Po svemu sudeći, inspekcije koje kontroliraju pravilnosti rada gospodarskih subjekata u idućem razdoblju imat će pune ruke posla. •
