Zabrinjavajući je podatak da se u Bosni i Hercegovini, u skladu s rezultatima nove ankete o radnoj snazi, više osoba nalazi izvan radne snage, točnije više od milijun i 452 tisuće naprema milijun i 423 tisuće, koliko ih čini radnu snagu, piše Večernji list BiH. Međutim, ni broj o radnoj snazi ne odnosi se na ukupan broj zaposlenih - on je ipak manji.
Broj zaposlenih
Agencija za statistiku BiH objavila je podatke koje je dobila putem ankete u četvrtom tromjesečju protekle godine, a provodi se kontinuirano prema novoj, redizajniranoj metodologiji usklađenoj s novom regulativom Europskog parlamenta i Vijeća. Anketa je provedena na uzorku koji je u četvrtom tromjesečju 2024. godine obuhvatio 10.714 kućanstava.
Prema podacima ankete, u četvrtom tromjesečju 2024. godine u Bosni i Hercegovini radnu snagu činilo je milijun i 423 tisuće osoba, od kojih je milijun i 257 tisuća (88,3%) bilo zaposleno, a 166 tisuća (11,7%) nezaposleno. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem broj zaposlenih osoba povećao se za 0,3%, dok se broj nezaposlenih smanjio za 4%. Veći postotak smanjenja broja nezaposlenih u odnosu na postotak zaposlenih zapravo upućuje na mogućnost i dalje prisutnih trendove iseljavanja iako se isti zaključak ne može sa sigurnošću izvesti bez prethodno provedenog istraživanja.
Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini u četvrtom tromjesečju 2024. godine iznosio je milijun i 452 tisuće te se povećao za 0,3% u odnosu na prethodno tromjesečje. U četvrtom tromjesečju 2024. godine stopa aktivnosti bila je 49,5%, stopa zaposlenosti 43,7%, stopa nezaposlenosti 11,7% i stopa neaktivnosti 50,5%.
Uvidom u spolnu strukturu vidljivo je kako je znatno više muškaraca radno aktivno. Tako su, prema podacima ankete, od ukupnog broja osoba koje čine radnu snagu, 864 tisuće (60,7%) muškaraca, a 560 tisuća (39,3%) žena. Obrnut trend vidljiv je pak kod onih koji su izvan radne snage. Među njima je 913 tisuća (62,8%) žena, a 540 tisuća (37,2%) muškaraca. Istodobno, od ukupnog broja zaposlenih osoba, 783 tisuće (62,3%) su muškaraca, a 474 tisuće (37,7%) žena, dok je od ukupnog broja nezaposlenih osoba 80 tisuća (48,4%) muškaraca, a 86 tisuća (51,6%) žena.
Obrazovanje
Istraživanje je tretiralo i povezanost stupnja obrazovanja s radnom (ne)aktivnošću, a rezultati upućuju na zaključak kako većinu radne snage čine osobe sa srednjom i visokom stručnom spremom. Naime, najveći udio u obrazovnoj strukturi osoba koje čine radnu snagu imaju osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom, i to 68,8%, zatim slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom - 22,7% i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem - 8,5%. S druge strane, najveći udio u obrazovnoj strukturi osoba izvan radne snage imaju osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem - 48,3%, zatim slijede osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom - 45,8% i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom - 6%.
Kada je pak riječ o duljini potrage za poslom, većina traži posao dulje vrijeme. Naime, od ukupnog broja nezaposlenih, 46 tisuća njih ili 27,9% tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok su 23 tisuće ili 13,8% tražile posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio je 97 tisuća ili 58,3%.
