Nakon još jedne turbulentne godine u BiH rade se analize onoga što nas je u njoj zadesilo. Gledajući gospodarski, stranci su konačno počeli dolaziti ulagati u ovu zemlju, a kreditni rejting BiH je “B” sa stabilnim izgledima, piše Večernji list BiH..
Fiskalni deficit održiv
Nakon dugogodišnjeg negativnog trenda izravne strane investicije za 9 mjeseci 2017., u usporedbi s istim razdobljem u 2016. veće su za 60,6 posto i iznose 630,8 milijuna KM, objavila je Centralna banka BiH. Fiskalni deficit je, također, održiv, dok ekonomija zemlje ima umjeren rast. Međunarodna agencija Standard and Poor’s potvrdila je kreditni rejting BiH “B” sa stabilnim izgledima. Ipak, za bolji život građana moglo je se puno više napraviti.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da je od brojnih najava, kao što su primjerice veće mirovine, rast zapošljavanja i rast minimalnih plaća, većina toga ostalo na obećanjima, i to zbog loše političke klime i nedostatka volje za dogovorom. Hadžić smatra da građani ni u 2018. nemaju previše razloga za optimizam. - Još uvijek nemamo najave da će se zakonski podignuti iznos minimalne plaće za veliki broj naših radnika, ili recimo mirovina, čime bi naše najugroženije kategorije građana dobile kakvu-takvu financijsku injekciju i time im se bar malo olakšao težak život, koji će biti još teži s rastom cijena - govori Hadžić.
Rast troškova života
Pitamo ga mogu li građani u ovakvim uvjetima ostvariti neke uštede ili uložiti u nešto. Hadžić je sve to analizirao. - Problem štednje stanovništva u BiH je da vrlo mali broj stanovnika drži veliki kapital u bankama, dok obični građani teško mogu bilo što uštedjeti s obzirom na rast troškova života. Za ulaganja u nekretnine obično se odlučuju osobe koje imaju ili višak sredstava, pa ga ne žele držati u banci, ili one osobe koje žele riješiti stambeno pitanje, pa se zadužuju u bankama. Zbog toga naši građani, koji su u prilici, uglavnom se odlučuju za čuvanje novca u kući ili ulaganje u nekretnine, za koji se vjeruje da je najsigurniji način ulaganja. Ulaganja u kriptovalute, koje je popularno u svijetu, može biti vrlo riskantno, zbog nedovoljno dostupnih informacija, te se za taj oblik ulaganja može kazati da je “područje snova, ali vrlo klizavog parketa” - naglašava Hadžić. Daje i savjete kako da bude bolje. - Kako bi se situacija općenito popravila, potrebno je u 2018. godini izvršiti dodatni pritisak kako bi vlade entiteta u značajnoj mjeri smanjile opterećenja poslovanja, čime bi se postigla dva ključna cilja – ulaganje u otvaranje novih tvrtki i obrta te povećanje primanja radnika kroz rast minimalnih plaća, uzrokovanih smanjenjem opterećenja koje je propisala država na rad. Otvaranjem novih tvrtki i obrta, oni građani koji imaju neki određeni oblik ušteđevine uložili bi taj novac, čime bi pokrenuli domaće investiranje i nova zapošljavanja. S druge strane, povećanje minimalnih primanja dovelo bi do novog i dodatnog novca kod radnika, koji bi svoj novac trošili te na taj način pokrenuli i potražnju za raznim proizvodima i uslugama, čime bi naša ekonomija krenula putem oporavka i dala mnogo razloga za optimizam u godinama koje dolaze - zaključuje Hadžić.
