Mostar je domaćin obilježavanja 33. obljetnice Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a prvi put u ovom gradu od okončanja rata organiziran je znanstveno-stručni skup posvećen razdoblju Domovinskog rata te dvjema agresijama na Hrvate. Najprije onoj koja je uslijedila 1991. godine, kada to još nekima nije bio njihov rat, te 1993. godine, kada dolazi do sukoba dvaju koncepata o izgradnji unitarne bošnjačke države te federalne države s jednakom ulogom sva tri naroda. Skup je okupio ugledne povjesničare, vojne analitičare, pravne stručnjake i sudionike ratnih zbivanja, koji su analizirali povijesne, vojne i društvene aspekte rata u Bosni i Hercegovini. Poseban fokus stavljen je na ulogu Hrvatske zajednice Herceg Bosne i izazove s kojima su se njezini stanovnici suočili tijekom tog turbulentnog razdoblja.
100 tenkova
Jedna od središnjih tema skupa bilo je pitanje samog početka rata u BiH, oko kojeg ni danas nema konsenzusa. Srpska, hrvatska i bošnjačka strana navode različite datume i okolnosti. Povjesničari poput Jakše Raguža iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu istaknuli su kako je agresija počela već 1991. godine, kada su postrojbe JNA, uz suradnju lokalnih srpskih snaga, počele vojne operacije. Na primjeru sela Ravno, koje je napadnuto u listopadu 1991., vidljive su posljedice nepripremljenosti i iluzija da rata u BiH neće biti. Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru naglasio je kako su organizacije za obranu bile improvizirane i kako je JNA kao agresor imala jasnu strategiju i resurse, što je značajno utjecalo na tijek rata. Na skupu su analizirane i važne vojne akcije, poput zaustavljanja kolone od više od 100 tenkova JNA u svibnju 1991. u mjestu Polog. Sudionici poput Ivana Mandića, vojnog analitičara, istaknuli su kako je ta akcija bila simbol otpora nenaoružanog naroda agresoru koji je već tada jasno pokazivao svoje namjere. Jakša Raguž uputio je na duboke razlike među nacionalnim zajednicama u BiH, koje su se dodatno produbile tijekom rata. Analizirajući šire posljedice sukoba, Mandić je istaknuo kako pobjeda u ratu nije samo vojna već i civilizacijska. - Činjenice su ključne i one daju sud o nama i našim narodima - rekao je pozivajući na objektivno prikazivanje povijesti. Tijekom skupa razmatrana je i uloga međunarodnog prava u Domovinskom ratu. Pravne stručnjake, poput Zvonka Vidovića i Ivana Tomića, posebno su zanimale perfidije i represalije koje su obilježile rat. To su uspjeli dokazati na postupanju pripadnika bošnjačke Armije BiH koji su okrenuli oružje na svoje dojučerašnje hrvatske suborce. Sudionici su se složili da je potrebno kontinuirano raditi na dokumentiranju činjenica kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije. Skup je ponudio i detaljne uvide u specifične aspekte rata, pa se tako Davor Marijan iz Zagreba osvrnuo na tri velike vojne operacije na području Neretve. Danijel Dragičević govorio je o sudbini maloljetnika u Mostaru tijekom rata.
Od carine do zdravstva
Darko Juka analizirao je ulogu medija, dok je Nenad Grgurica iz Splita prikazao ustrojavanje carinske službe u vrijeme ratnih zbivanja. Posebna pozornost posvećena je i humanitarnom radu, s izlaganjem o povratku izbjeglica i djelovanju Ureda za prognanike i izbjeglice u Dubrovniku. U zaključnom dijelu sudionici su se osvrnuli na značaj Hrvatske zajednice Herceg Bosne kao organizacijskog okvira za obranu hrvatskog naroda u BiH. Vinko Marić iz Mostara govorio je o ulozi topništva u dolini Neretve, dok je Ilija Vrljić analizirao oslobađanje sjevernog dijela Mostara, uključujući Bijelo Polje. Završna rasprava naglasila je važnost dokumentiranja ratnih iskustava kako bi se povijest ovog razdoblja temeljila na činjenicama. Skup je poslužio kao platforma za daljnje istraživanje i podsjetnik na civilizacijske i humanitarne vrijednosti koje su od presudnog značaja u interpretaciji rata u Bosni i Hercegovini. Istodobno, pružio je priliku za osvještavanje uloge Hrvatske zajednice Herceg Bosne u stvaranju sigurnosnog i organizacijskog okvira, što je omogućilo opstanak i obranu hrvatskoga naroda u tim iznimno teškim okolnostima. Znanstveni skup nastavlja se i danas, nakon čega će biti izdan zbornik radova.
