Sve je bilo dogovoreno nakon posljednje turneje posebnog izaslanika State Departmenta za ustavnu i izbornu reformu Matthewa Palmera i direktorice u Europskoj službi za vanjske poslove Angeline Eichhorst da se razgovori o izmjenama Izbornog zakona te modifikaciji Ustava BiH nastave u ovome tjednu, no u međuvremenu je uslijedio zahtjev bošnjačkoga lidera Bakira Izetbegovića, da se sve pomakne za još dva tjedna. Na taj način smanjuju se izgledi za postizanje dogovora jer je prvotno postavljeni rok kraj ove godine kako bi se u neizbornoj godini usvojile izmjene izbornog zakonodavstva koje bi omogućile nesmetano održavanje općih izbora predviđenih za listopad sljedeće godine. Kako se doznaje, razgovori se odgađaju za kraj studenoga ove godine, a Izetbegovićeve obveze ponajprije su vezane uz stranačke i izborne razloge, piše Večernji list BiH.
Priprema za novu rundu
U međuvremenu će on, kao i drugi dužnosnici njegove stranke SDA, boraviti u inozemstvu, gdje će održati niz predavanja, odnosno motivirati bošnjačke birače da se prijave i glasuju na izborima sljedeće godine. Tako će već u subotu, 20. studenoga, u njemačkome Mainzu govoriti na tribini “Jedina zauvijek” u povodu 25. studenoga, a nekoliko dana kasnije to će učiniti i ministrica vanjskih poslova BiH iz redova vodeće bošnjačke stranke SDA Bisera Turković, zajedno sa stranačkim kolegama Senadom Bratićem, Kenanom Dautovićem, Edinom Hozanom, Farisom Hasanbegovićem, Adisom Tanovićem, predsjednikom Centra za dijasporu te Džaferom Alićem, predsjednikom Medžlisa Islamske zajednice u Mostaru. Zanimljivo je da se ovi skupovi motiviranja birača iz inozemstva, odnosno njihove mobilizacija događaju čak godinu dana prije izbora, a da se istodobno kupuje vrijeme u pokušaju održavanja statusa quo koji bi omogućio nastavak daljnjeg preglasavanja Hrvata u državnom Predsjedništvu odnosno Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. No, strani diplomati, kao i dio bošnjačkih političara te, napose, hrvatski predstavnici ne smatraju da je to poželjan scenarij jer bi se nastavila institucionalna paraliza Federacije BiH te bi jačale napetosti između Hrvata i Bošnjaka. U kontekstu ukupnog primirivanja situacije u BiH, ali i ustavne/izborne reforme kao važnoga segmenta, Dereck Chollet, posebni izaslanik američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, u posjetu je BiH nedugo nakon što je u zemlji boravio i zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika zadužen za Europu te posebni izaslanik za Balkan Gabriel Escobar. Sve to predstavlja svojevrsnu pripremu za sljedeću rundu razgovora, za koju sudionici ističu da je presudna. Zanimljivo je i da je među bošnjačkim i probošnjačkim strankama održan sastanak na kojemu je iskazana potpora nastavku izborne reforme. Jedan od čelnika predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić kanalizirao je raspravu na nedavnom stranačkom kongresu. Tada se usprotivio nastavku prakse da nekoliko puta brojniji Bošnjaci nastave s biranjem hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, ali i izaslanika za gornji, nacionalni Dom naroda u Federaciji BiH. Pravo iskušenje za čelnike Hrvata i Bošnjaka bit će upravo kako pomiriti razlike u konceptu federalizma i unitarizma, što zagovaraju i u izbornoj reformi.
“Venecijanski” prijedlog
Ponajprije stoga jer je Venecijanska komisija pred pregovarače stavila još jedno iskušenje. A to je zahtjev da se ispred članova Predsjedništva BiH izbriše nacionalni predznak. Iako se prvotno predlagalo da se slično napravi i s Domom naroda Parlamenta BiH, odjednom se takav zahtjev prestao spominjati. No, s obzirom na to da je u Ustavu BiH više pitanje povezano s članovima Predsjedništva, ta izmjena ne čini se realnom. •
