Zbog čega bi se maturanti upisali na Filozofski fakultet, koji se novi programi uvode, što objavljivanje znanstvenih časopisa znači za Fakultet i za SUM, razvijaju li se studijski programi potrebni društvu i gospodarstvu, samo su neke od tema o kojima u intervjuu za Večernji list govori dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivica Musić.
Zbog čega bi se maturanti upisali na Filozofski fakultet?
Jednostavno, zato što je Filozofski fakultet odličan izbor.
Kako to mislite?
Nije riječ o običnome fraziranju. Filozofski fakultet nudi visokokvalitetne programe vrlo širokoga spektra koji mogu zadovoljiti različite afinitete.
Koji su to afiniteti, koji se studiji mogu upisati na Filozofskom fakultetu?
Filozofski fakultet nudi čak 18 studija iz različitih područja humanističkih i društvenih znanosti. Neki su studiji jednopredmetni, a neki se mogu studirati dvopredmetno. Uzmemo li u obzir sve kombinacije dvopredmetnih studija i sve jednopredmetne studije, na preddiplomskoj razini imamo 77 različitih studijskih kombinacija i jednopredmetnih studija, a na diplomskoj razini čak 82. Ove su brojke zasigurno vrlo impresivne. Ne zovu nas slučajno “sveučilište u malom”.
Kakva je, zapravo, realna percepcija Filozofskog fakulteta unutar Sveučilišta u Mostaru?
Na to se pitanje ne može jednoznačno odgovoriti. Postoje različiti stavovi, no oni koji razumiju narav Filozofskog fakulteta često ga nazivaju “srcem Sveučilišta”. Razlog je jednostavan: njegovo je temeljno poslanje njegovati, razvijati i promicati kulturne, identitetske, nacionalne, duhovne i univerzalne humanističke vrijednosti. Upravo se na Filozofskom fakultetu odvija najveći dio kulturnoga života Mostara i Hercegovine uopće.
Hoće li na nekim studijima koji se izvode na Fakultetu biti inovacija?
Inovacije su trajne. Statičnost je stvar prošlosti. Načini rada i metode neprestano se osuvremenjuju i usavršuju. Prije nekoliko dana potpisali smo sporazum s Goethe-Institutom. Njime se Institut obvezao održati za nekoliko kolegija na diplomskome studiju dva seminara koji uključuju online nastavu, educirati jednog ili više trenera za samostalno vođenje tog programa i slično. Sustavno radimo i na tome da što više integriramo klasičnu nastavu i elektroničko učenje (e-learning) jer je ta praksa sve zastupljenija u svijetu. Nastojimo pratiti trendove.
Kakvo je stanje sa znanstvenoistraživačkim radom na Filozofskom fakultetu?
U posljednje vrijeme sve je više kvalitetnih autorskih djela koji su plod znanstvenog rada naših djelatnika. Ta su djela od velike koristi studentima.
Što objavljivanje znanstvenih časopisa znači za Fakultet i za SUM?
Objavljujemo čak tri znanstvena časopisa i jedan godišnjak. Po tome smo jedinstveni na Sveučilištu, ali vjerujem, i među fakultetima diljem regije. Sve su te publikacije referirane u vrijednim svjetskim bazama podataka. Dinamičnost se očituje i u drugim oblicima, kao što su održavanje okruglih stolova, međunarodnih znanstvenih konferencija, javnih tribina, uključenost u razne projekte te konstantno pribavljanje knjižnične građe. Treba reći da naša knjižnica ima više od 17 tisuća naslova.
Što je s trećim ciklusom, odnosno doktorskim studijem, koliko je aktualan?
Trenutačno smo u završnoj fazi izradbe novog interdisciplinarnog programa poslijediplomskog doktorskog studija. Uz pomoć eksperata iz Republike Hrvatske, čiji su programi uspješno akreditirani u Europi, oblikovali smo ga po najsuvremenijim standardima. Potpuno smo napustili stari model u kojemu je prevladavala klasična nastava. Sada je naglasak na znanstvenoistraživačkoj dimenziji.
Kada će se upisati prva generacija poslijediplomanata po novom programu?
Na doktorskom studiju doktorande je od samoga početka nužno uvoditi u znanstvenoistraživački rad. Prvu generaciju poslijediplomanata po novom programu namjeravamo upisati u nadolazećoj akademskoj godini (2019./2020.).
Razvijate li interdisciplinarne i integrirane studijske programe potrebne društvu i gospodarstvu?
Jedna od strateških točaka Sveučilišta u cjelini, a time i Filozofskog fakulteta, jest upravo razvijanje takvih studija jer jedino oni mogu konkurirati na tržištu rada. Prostora je mnogo, ali bez dobre volje i zalaganja svih sveučilišnih sastavnica ne mogu se napraviti znatni pomaci.
Kako Filozofski fakultet prepoznaje nužnost takvih studija?
Ulažemo velike napore na njihovu osmišljavanju i provedbi. Već smo u fazi realizacije jednog međunarodnog diplomskog studija. Riječ je o diplomskom studiju politologije na engleskom jeziku. Partner je Fakultet političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta “Matej Bel” u Banskoj Bistrici. Svaki će student morati provesti dva semestra na nematičnom fakultetu. Završetkom studija studenti će dobiti diplomu obaju fakulteta.
Uspostavljate li još sličnih suradnji na drugim studijima?
Sličnu suradnju želimo uspostaviti s prestižnim međunarodnim sveučilištem Alma Mater Europae koji je osnovala Europska akademija znanosti i umjetnosti. Prijavili smo se za zajednički diplomski studij digitalne humanistike. Rezultate očekujemo potkraj lipnja.
Koliko se potiče praktični dio u nastavi?
Svake godine nastojimo poboljšati praktičnu nastavu. Za takvo što potrebni su nam mnogi partneri izvan Sveučilišta. Riječ je o javnim i privatnim ustanovama kao što su škole, dječji vrtići, domovi zdravlja, bolnice, mediji, državne institucije. Radi toga smo potpisali sporazume s više ustanova te tako proširili nastavne baze. Sporazumi pomažu i da se što više integriramo u društvo.
Kako vidite budućnost Filozofskog fakulteta?
Pokušavam biti realan. Mnoge su okolnosti koje otežavaju rad i napredak Fakulteta. Treba imati na umu da je SUM od rujna integriran u pravnom smislu. To znači da su fakulteti izgubili pravni subjektivitet postavši tako ustrojbene jedinice Sveučilišta. No, to ne mora ujedno značiti i potpunu centralizaciju. Mišljenja sam da bi se odnos između Sveučilišta i ustrojbenih jedinica trebao temeljiti na načelu supsidijarnosti. No, ni to ne bi puno značilo bez kvalitetne financijske integracije i većeg angažmana osnivača koji moraju promijeniti politiku financiranja prema Sveučilištu. U svakom slučaju, Filozofski će fakultet dijeliti sudbinu Sveučilišta u cjelini. Vjerujem da Sveučilište ima dobre izglede za budućnost.
