Oko rezidbe voća u Hercegovini još uvijek postoje određene dvojbe. Tradiciji skloni pribjegavaju minimalnim zahvatima, dok novija stremljenja idu za rezidbom, što se kaže, do debla, piše Večernji list BiH.
U tom pogledu zanimljivo je iskustvo Hivzije Šatora iz Lokava kod Čapljine koji ima nasad smokava od tri hektara. Kad je rezidba u pitanju, on je rezolutan: "Naši stari nisu ni znali zbog čega treba rezidba. Za svako voće na kugli zemaljskoj vrijedi – što ga bolje orežete, to plod automatizmom mora biti krupniji, kvalitetniji. Što god više skinete mase s voća, bilo kojeg, plod mora biti kvalitetniji. Rezidba biljci daje dodatnu snagu, ljeti na mladar, na lastar (jednogodišnji izdanak – grana).
Lastar na smokvi, nekad manje, nekad više, odrežem škarama, bude lastara od tri metra. Tu mora biti smokava koliko hoćete! Onda nema problema s prodajom, nema problema s cijenom: kupiš kupca, kupiš onog posljednjeg konzumenta, svakoga kupiš kvalitetom." Inače, naš sugovornik jedan je od rijetkih u BiH koji primarno živi od smokava.
"Većina su smokve, imam i mnogo trešanja. Ali što je mnogo? Pa, recimo, imam 300 komada trešanja, ali zato smokava imam četiri puta više." Pitali smo ga što je bolje raditi i gdje je veća zarada. "Kako bih sada to definirao? Recimo, trešnja zna sazreti sva i dođete trešnji, oberete je, nema više, gotovo, dok smokvu berete od 18 do 22, pa i 23 puta. Vodim i evidenciju, znači svaki treći dan beremo smokvu. Isto vam je to kao mužnja krave, stalno imaš mlijeka." Smokva financijski može više domaćina poduprijeti nego trešnja. A što je sa zaštitom trešnje? "Obvezno joj treba zaštita, sve više i više. Kako vrijeme dolazi, ljudi pričaju da se neće moći ubrati ni jedna ako ne bude zaštite."
Zanimalo nas je i koliko često se mora voće koje uzgaja polijevati. "Kod smokava, ako su zdrave, po mom mišljenju, dovoljna su dva polijevanja u zelenoj masi, treći, četvrt i peti list kad udari. Trešnji se mora vršiti i zimsko polijevanje, nekada i dva puta, pa u cvatu još dva puta. Po meni, trešnja ne može proći bez barem četiri polijevanja. Takvo je vrijeme došlo. Naši ljudi, koji su na vlasti, sve više će morati voditi računa o poljoprivredi. I ovako narod bježi od poljoprivrede, otići će nam i ovo što je ostalo." Zanimljivo je i to kako je ovaj voćar kupio stroj koji melje orezane grane smokava, uglavnom su to jednogodišnji izdanci, a dobivenu smjesu rasipa oko stabala za gnojidbu voćnjaka. Reklo bi se da je vodeći proizvođač smokava u BiH zaokružio cijeli sustav.
