Iako njihova prisutnost još uvijek nema značajan utjecaj na domaće tržište rada, trend zapošljavanja stranaca u BiH je u porastu. Poslodavci muku muče s pronalaskom radnika i traže jednostavnije procedure za zapošljavanje stranaca. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predlaže izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca kako bi se ubrzale procedure za uvoz radne snage u okviru postojećih kvota.
Ove izmjene ne potiču masovni uvoz radnika, već omogućavaju gospodarstvenicima, osobito u građevinarstvu, proizvodnji i uslužnim djelatnostima, dobiti radnike u sezoni kada su im najpotrebniji. Trenutačne dugotrajne procedure često dovode do toga da radnici stignu tek nakon što sezona završi, što ugrožava poslovanje proizvodnih kapaciteta domaće ekonomije - objasnio je resorni ministar Adnan Delić.
Nedostatak radnika
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priopćilo je da je Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih. To predstavlja značajan korak prema preciznom evidentiranju nezaposlenih i stvarnoj raspoloživosti radne snage u FBiH. U priopćenju navode da je taj zakon povezan s nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca, koji je također usvojen na sjednici Zastupničkog doma, a s obzirom na to da neadekvatne evidencije onemogućavaju stvarni uvid u raspoloživost radne snage koja je posebno deficitarna u uslužnim, proizvodnim i prerađivačkim djelatnostima.
Prema dostupnim informacijama, navode iz Ministarstva, u ovim djelatnostima nedostaje između 20.000 i 30.000 radnika kojih suštinski nema, iako se na evidencijama pokazuje drugačije stanje. Iz Ministarstva objašnjavaju da se izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca odnose na obvezu županijskih službi za zapošljavanje da u roku od 30 dana izdaju rješenje o radnoj dozvoli, dok Federalno ministarstvo mora završiti proceduru do 90 dana. Također je novina i iznimka kod radnih dozvola za deficitarna zanimanja, koja su definirana odlukom Federalnog zavoda za zapošljavanje na osnovi potreba tržišta rada.
Ova zanimanja neće biti podložna provjeri evidencija nezaposlenih prilikom izdavanja dozvola, priopćeno je iz Ministarstva. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a na osnovi podataka pristiglih iz entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Distrikta Brčko BiH, ukupan broj radnih dozvola koje su izdane strancima u BiH u 2023. iznosio je 4586, a u 2022. godini 3780 radnih dozvola, što predstavlja povećanje od 21,32% (s 3780 na 4586 dozvola), piše Buka.
Iz dalekih zemalja
Posebno značajan rast dolazi iz azijskih zemalja kao što su Pakistan, Nepal i Bangladeš, koji su zajedno ostvarili povećanje broja dozvola od nekoliko stotina postotaka, objavilo je Ministarstvo sigurnosti BiH. Broj dozvola za radnike iz Pakistana skočio je za 468,18%, dok je za Nepal i Bangladeš rast iznosio 414,10% i 220,33%. Ti podaci pokazuju trend sve većeg oslanjanja na strane radnike izvan Europe, što može upućivati na rastuće potrebe u sektorima gdje domaća radna snaga nije dostupna. Istodobno, zemlje koje su tradicionalno bile značajni izvori radne snage, kao što su Turska i Srbija, zabilježile su blagi pad broja radnih dozvola, što može biti rezultat novih ekonomskih prilika u tim zemljama ili promjena u migracijskim tokovima. Iako su radnici iz ovih zemalja i dalje među najbrojnijima, sve veći broj dolazi iz drugih dijelova svijeta, posebno Azije.
Ovaj trend pokazuje značajnu promjenu u strukturi radne snage i sve veću ovisnost o stranim radnicima kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada. Najveći broj stranaca koji su imali radne dozvole u BiH u prošloj godini državljani su Turske (17,47%), a potom slijede državljani Srbije (13,61%), Nepala (8,74%), Bangladeša (8,59%) i Indije (5,36%). U 2023. godini za većinu zemalja i u ukupnom broju uočava se trend rasta izdanih radnih dozvola strancima u BiH u odnosu na 2022. godinu (povećanje od 21,32%), izuzev državljana Turske, Srbije, Hrvatske, Kuvajta i Saudijske Arabije. Kvalifikacijska struktura stranaca kojima su izdane radne dozvole u 2023. pokazuje da najveći broj ima visoku stručnu spremu (27%), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom (26%) te polukvalificirani radnici (24%), što je gotovo isti slučaj i u prethodnim godinama kada su u pitanju visoka i srednja stručna sprema. Najveći broj radnih dozvola u 2023. izdan je u građevinarstvu - 1368 (30%), trgovini - 622 (14%), ostalim uslužnim djelatnostima - 506 (11%), umjetnosti - 436 (10%), poslovanju nekretninama - 298 (6%) i prerađivačkoj industriji - 297 (6%), što predstavlja 77% od ukupnog broja izdanih radnih dozvola. •
