Zagađenje oceana svjetski je problem, a količina smeća (pogotovo plastike) u oceanima je iz dana u dan sve veća.
Svake minute ljudi kupe milijun plastičnih boca, a godišnje ih osam milijun tona završi u oceanima i ostalim vodama. U plutajućem otoku smeća (nazvana Velikom pacifičkom zakrpom od smeća), koja se nalazi u tihom oceanu, pluta više od pet bilijuna komada plastike.
Britanski ronilac, Richard Horner, 20 kilometara od Balija snimio je podvodni prizor koji šokira.
Zastrašujuće je kako samo 20 kilometara dijeli jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu i podvodno "odlagalište" smeća. U moru se uz Hornera umjesto raznih vrsta riba i ostalih morskih životinja mogu vidjeti uglavnom različite vrste boca, vrećica i ostalih plastičnih proizvoda. Horner je snimku podjelio na facebooku, a vrlo brzo su ju ljudi počeli djeliti i proširila se društvenim mrežama. Nakon što je snimka postala popularna, Horner je uz snimku nadodao i odgovore na neka najčešća pitanja o poluciji oceana.
Posljedice polucije nisu samo pogubne za životinje koje smeće zamjenjuju za hranu te umiru u teškim mukama. Opasnost je velika i za ljude - plastični otpad se postupno razgrađuje na svjetlosti te se stvaraju manji i otrovni petropolimeri koji pomalo truju tlo i vodu te ulaze u hranidbeni lanac.
Osim što je razgradnja palstike opasna, treba i jako puno vremena da se razgradi u okolišu, u prosjeku oko 100 godina. Predviđa se da će do 2025. godine ocean sadržavati tonu plastike na svake tri tone ribe, a do 2050. bi moglo biti i više plastike nego ribe (po težini).
