Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija (OFAC) uveo je danas sankcije Nenadu Stevadniću, Željki Cvijanović, Radovanu Viškoviću i Milošu Bukejloviću.
Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je na listu sankcionraih osoba uvrstio jednog dužnosnika s državne razine u Bosni i Hercegovini i tri dužnosnika u vlasti Republike Srpske, jednom od dva entiteta u sastavu BiH, priopćeno je iz Ministarstva financija SAD.
Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja daljnju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u euroatlantske institucije. Nastavit ćemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta", rekao je podtajnik Ministarstva financija za terorizam i financijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson.
Predsjednik RS, Milorad Dodik, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja. SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. siječnja 2022. godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog izravne ili neizravne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje. Prethodno su SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. srpnja 2017. godine zbog opstruisanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u lipnju 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoje ovlasti 1. srpnja kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Usprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. srpnja 2023. godine.
Današnja objava o sankcioniranju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem poticanja na pozivanje na odgovornost osoba koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.
Pojedinci uključeni u postupke usmjerene ka razbijanju države BiH
Postupak donošenja zakona i internet stranica NSRS jasno ukazuju na to da pojedinci obuhvaćeni današnjom objavom sankcija i navedeni u daljem tekstu snose odgovornost za sazivanje posebne sjednice NSRS, 27. lipnja 2023. godine, kako bi se glasalo o ovom provokativnom propisu. Posebna sjednica NSRS sazvana je 27. lipnja 2023. godine na zahtjev Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Željke Cvijanović, a Miloš Bukejlović je u ime Vlade RS zakon predstavio NSRS. Posljedično, ove četiri osobe snose odgovornost za poticanje usvajanja ovog propisa koji predstavlja prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.
Predsjedatelj NSRS, Nenad Stevandić, također je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BIH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon. Njegov potpis i pečat nalaze se ispod teksta Odluke.
Premijer Radovan Višković također je promovirao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH. Kao službena osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za RS.
Član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović također se, prije usvajanja zakona, sastala s Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi s budućim odlukama. Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. travnja 2022. godine uvrštena na listu sankcioniranih osoba od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH.
Kao ministar pravde RS, Miloš Bukejlović također snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja "jedinstva" RS.
Današnje aktivnosti OFAC usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju.
OFAC je na listu sankcioniranih osoba uvrstio Stevandića, Viškovića, Cvijanovićevu i Bukejlovića u skladu sa Izvršnom uredom 14033 zbog odgovornosti za ili sudioništvo zbog izravnog ili neizravnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja provedbe bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira, saradnje ili međusobnih sporazuma o priznavanju ili okvira ili mehanizama odgovornosti koji se odnose na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN, Daytonski sporazum ili Zaključke konferencije Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u prosincu 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora, ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, ili u vezi sa bivšom Jugoslavijiom, Međunarodnog rezidualnog mehanizma kaznenih sudova.
Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcioniranih osoba, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC.
Pored toga, sva imovina u vlasništvu, izravnom ili neizravnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 posto ili više jednog ili više osoba koja su na listi, također mora biti blokirana. Zabranjene su sve transakcije državljana SAD u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu osoba uvrštenih na listu ili blokiranih osoba, osim ako nisu odobrene općom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete. Zabrane uključuju davanje doprinosa ili osiguranje bilo kakvih financijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist blokiranih osoba, te primanje bilo kakvog doprinosa ili osiguranje financijskih sredstava, roba ili usluga od takvih osoba.
Pored toga, financijske institucije i druge osobe koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcioniranim osobama mogu i sami biti sankcionirani ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti.
