Saslušanje u žalbenom postupku protiv Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Brune Stojića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića počet će 20. ožujka, piše Večernji list BiH.
Kako je jučer objavio Haaški sud, prvi dan će biti posvećen žalbama Jadranka Prlića. Drugi dan planiran je za žalbe Brune Stojića, treći za Slobodana Praljka, četvrti Milivoja Petkovića, peti za Valentića Ćorića, a šesti za Berislava Pušića, piše Večernji list BiH. Posljednji dan je rezerviran za Tužiteljstvo, a mogućnost odgovora na njihove tvrdnje imat će sva šestorica optuženih hrvatskih dužnosnika. Prema navodima iz jučerašnje obavijesti iz Haaga, teme o kojima će se raspravljati su brojne. Od stradavanja civila kao posljedice djelovanja HVO-a, pa do rušenja Starog mosta i izvješća iz vremena rata iz kojih se može dobiti slika što se točno događalo na bojišnici. U svakom slučaju, očekuje se kako će to biti sedam iznimno zanimljivih dana pred Haaškim sudom gdje će hrvatski dužnosnici još jednom iznijeti niz dokaza o stvarnim događajima tijekom rata umjesto farse koja se godinama događala pred Haaškim sudom u ovom procesu.
Zanimljivo je kako je Berislav Pušić po prvostupanjskoj presudi već trebao biti na slobodi, ali Haaški sud već dugo vremena onemogućuje da on vrati u haaški pritvor. Pušića je ostavio Sud u Zagrebu nakon medicinskih zahvata kojima je podvrgnut, a Sud je odlučio kako mu to ne ulazi u vrijeme služenja kazne. Iako je tražio da bude vraćen u haaški pritvor, taj zahtjev nije odobren, što je također jedinstven slučaj u povijesti Haaškog suda. Suđenje Jadranku Prliću i ostalima najdugotrajniji je proces u povijesti ove pravosudne institucije. Nakon pojavljivanja pred sudom tijekom ovoga mjeseca, Prlić i ostali bit će ponovno vraćeni u pritvor gdje će čekati konačno presudu u ovom predmetu. Prema neslužbenim informacijama, konačna presuda može se očekivati do kraja studenog ove godine. Sud je već trebao presuditi u ovome slučaju, ali je presuda nekoliko puta odgođena pod izlikom da je predmet preopširan te kako je sucima u Prizivnom vijeću potrebno još vremena kako bi donijeli konačno odluku. Treba napomenuti kako je prvostupanjska presuda u formulaciju udruženog zločinačkog pothvata uključila i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška te generala Janka Bobetka. Ako se uzme i to u obzir, jasno je kako ova presuda nije samo za Prlića i ostale, nego za sve pripadnike HVO-a i Hrvatske vojske koji su djelovali u BiH na temelju potpisanih sporazuma s tadašnjim bošnjačkim vodstvom. Zbog toga cijeli slučaj ima još jednu dimenziju, a sigurno je kako će konačna presuda, bez obzira na to kakva će biti, imati dalekosežne posljedice za odnose među narodima na prostoru Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije.
