S dnevnoga reda jučerašnje sjednice Vijeća ministara BiH skinuta je točka Zakona o sudovima BiH, koji se smatra jednim od onih koji ima kategoriju "wild card" za otvaranje pregovora zemlje s Europskom unijom, a nakon sjednice posve različita objašnjenja zašto se to dogodilo, kao i gledanja na njegov konačni oblik, piše Večernji list BiH. Hrvatski dužnosnici u pravilu su pokušavali balansirati između krajnosti, srpski dužnosnici ispunili su političko "obećanje" da će s dnevnoga reda skinuti sve teže točke dok tamo na bude Zakon o Ustavnom sudu BiH, dok su se pak bošnjački kolege nadmetali s tvrdnjama da će pojačati sadržaj zakona. Svejedno, kako doznaje Večernjak, taj zakon bit će "na čekanju" najmanje dva tjedna, čak i unatoč tome što će na njemu raditi stručne službe. Naime, sudbinu toga zakona, ali vjerojatno i drugih teških te vrućih tema, odredit će sastanak koji bi se do kraja mjeseca trebao održati između predstavnika "trojke" - SDP-a BiH, Narodna i pravde te Naše stranke i domaćina HDZ-a BiH.
Bunoza: "Sitnice"
Da se Zakon o sudovima BiH našao na čekanju, najprije je potvrdio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac na svome X profilu. - Na moj zahtjev s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara povučen je Zakon o sudovima u BiH. U skladu sa stavom institucija RS-a, ni jedan zakon neće biti razmatran u Vijeću ministara bez definiranja Zakona o Ustavnom sudu BiH - napisao je Košarac. Time je zapravo potvrdio da će SNSD uvjetovati prihvaćanje drugih zakona, pa čak i iz EU portfelja, dok se ne definira pitanje Ustavnoga suda. Sam ministar pravosuđa Davor Bunoza (HDZ BiH) objasnio je da unutar zakona još uvijek postoje razlike koje je nazvao "sitnicama, a ne krupnim stvarima". - Ovaj zakon radi se 12 godina, postoje sitne stvari koje se nastoje usuglasiti, počevši od definicija, naziva suda, sjedišta i kaznenih nadležnosti. Zašto kažemo da su to sitnice. Nije važno kako će se zvati sud, bitno je osigurati da bude u skladu s konvencijom o ljudskim pravima, tijelo odvojeno od prvostupanjskoga organa - rekao je Bunoza. O sjedištu suda kazao je da predlaže Istočno Sarajevo jer je to stav Venecijanske komisije, da zbog troškova bude što bliže državnom Tužiteljstvu i zatvoru te da je logično da prvostupanjski sud bude u jednom, a drugostupanjski u drugom entitetu. - Što se tiče kaznenih nadležnosti, smatram da je proširena nadležnost. Kada otvorite trenutačni Zakon o sudovima, stoji da je nadležan kada je riječ o većoj šteti za gospodarstvo. U ovom prijedlogu navodi se korupcija i sva veća šteta za državu - objasnio je Bunoza. Najavio je i da će se sljedećeg tjedna održati prvi sastanak s proširenom skupinom u kojoj su stručnjaci ustavnog prava kako bi se definiralo pitanje Zakona o Ustavnome sudu BiH. Istodobno, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković dodao je kako i "trojka" ima svoje primjedbe o Zakonu o sudovima kada je riječ o nadležnosti suda i sjedištu suda.
Izvješće EU-a
- Složili smo se da bude u bh. entitetu Republika Srpska, ali ne vidimo zašto mora biti u Banjoj Luci, isključivo iz praktičnih razloga. Zašto bi pritvorenici morali biti prebacivani iz Istočnog Sarajeva u Banju Luku - kazao je Konaković. Izrazio je nadu da će partneri iz Republike Srpske uvidjeti kakva se prigoda pruža u listopadu, kada EU prezentira paket upućen prema zapadnom Balkanu. Unutar institucija Europske komisije već su se počela pisati izvješća o napretku zemalja zapadnoga Balkana na putu prema Uniji. Bosna i Hercegovina očekuje da bi to izvješće koje bi trebalo biti prezentirano u listopadu trebalo sadržavati pozitivnu ocjenu s obzirom na napredak koji su postigli Vijeće ministara i državni Parlament prihvaćanjem nekoliko obveza, odnosno zakona iz europske agende.
