Talijanski diplomat s diplomom pravnika Luigi Soreca trebao bi preuzeti vođenje Izaslanstva Europske unije u Sarajevu i Ureda posebnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini, gdje bi već u kolovozu trebao naslijediti austrijskog kolegu Johanna Sattlera koji je postao najuspješniji europski diplomat u ovoj zemlji zahvaljujući odluci o otvaranju pregovora Europske unije s BiH. Soreca bi u BiH trebao stići u kolovozu, do kada je za jednu godinu produljen Sattlerov mandat i nakon što je u BiH proveo punih pet godina. Soreca bi u Sarajevo trebao doći s pozicije ravnatelja za sigurnost u Glavnoj upravi za migracije i unutarnje poslove (DG HOME) Europske komisije.
Bio u Tirani
Ta je služba iznimno važna jer skrbi za provedbu Europske agende za sigurnost, za definiranje i razvoj aktivnosti od najboljih praksi do zakonodavstva, u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala, korupcije i drugih teških kaznenih djela, promiče suradnju u provedbi zakona na europskoj razini, uključujući suradnju preko Europola i CEPOL-a. Soreca je prethodno radio za Ministarstvo unutarnjih poslova u Italiji šest godina prije nego što se pridružio Komisiji 1998. Bio je i voditelj Izaslanstva EU-a u Albaniji, gdje je također ostavio značajan trag te se snažno zauzimao za nastavak provođenja reformi i albansko napredovanje prema Europskoj uniji. Fotelja koju preuzima u Bosni i Hercegovini bit će najizazovnija, i to ne samo zbog prijepora koji postoje unutar Bosne i Hercegovine te složenih unutarnjih odnosa i kriza koje kreiraju domaći politički akteri iz triju naroda nego, prije svega, i zbog svakodnevnog proturječja koje postoji između ključnih međunarodnih čimbenika koji modeliraju odnose u BiH. A to se, prije svega, tiče odnosa s administracijom Sjedinjenih Američkih Država i Ureda visokog međunarodnog predstavnika. I dok se Europska unija snažno protivi nametanju odluka, a tako je bilo i kod posljednjeg poteza izmjena Izbornog zakona, što je razlog velike političke krize u začetku. Treba znati kako su predstavnici Europske unije jasno uputili visokom međunarodnom predstavniku Christianu Schmidtu da ne treba reagirati oko izmjena Izbornog zakona te se tražio još dodatni prostor za eventualni unutarnji dijalog predstavnika triju politika. Schmidt je, međutim, reagirao pod pritiskom dijela Kvinte koju predvode SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. A protiv su bile, primjerice, Francuska i Sorecina Italija, koje smatraju da se tako stvara šteta i da BiH i njezine institucije treba pustiti da budu partner Europskoj uniji. A takva odluka je i djelomično bila razlog procjene da se ne smije ni na koji način dopustiti da čelnik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik bude dio rješenja jer ga se percipira smetnjom koju se pokušava ukloniti. No, Dodik je svejedno bio dio rješenja jer su zakoni koje je BiH usvojila u svom europskom zamahu rezultat i kompromisa na koji su pristali on i njegovi stranački predstavnici u Vijeću ministara i Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Zbog toga će uloga Luigija Sorece biti delikatnija jer će njegovi europski šefovi, a to je Europska služba za vanjsko djelovanje i povjerenik za susjedstvo i proširenje, od njega očekivati rezultate postignute s domaćim političkim akterima.
OHR i SAD
Unatoč golemom diplomatskom iskustvu i entuzijazmu koji je pokazivao Sattler, on svejedno nije uspio biti "najvažniji" stranac u Bosni i Hercegovini, što bi bilo posve prirodno i normalno u zemlji koja pretendira postati dio članstva u klubu u kojemu on za njega posreduje. Svejedno, odluka o odobravanju otvaranja pregovora Bosne i Hercegovine i Europske unije umnogome je i djelo odlazećeg austrijskog diplomata te je on prokrčio put Luigiju Soreci da nastavi pomagati i raditi s vlastima Bosne i Hercegovine na mnogo opipljivijim pitanjima. Na raspolaganju će mu biti i izdašna sredstva koja Europska unija nudi u Planu rasta za zapadni Balkan, od čega se na BiH odnosi potencijalnih više od milijardu eura sredstava. No, koliko će ih zapravo iskoristiti, ponajviše ovisi o vlasti ove zemlje koja to mora kandidirati u sklopu projekata EU-a zajedno sa sredstvima iz domaćih proračuna. No, posve sigurno Luigi Soreca nije netko tko će se obeshrabriti izazovnom pozicijom koju preuzima u BiH. O tome najbolje govori njegov CV jer je tijekom terorističkih napada 2015. - 2017. u EU koordinirao politiku EU-a kao odgovor na napade kreirajući zakonodavne i političke inicijative, uključujući pripremu i usvajanje smjernica o terorizmu, vatrenom oružju i pranju novca, akcijskog plana za vatreno oružje i eksplozive te stvaranje EU centra za borbu protiv terorizma pri Europolu. Bio je i dio pravnoga tima za borbu protiv trgovine drogom te je bio odgovoran i za akcijski plan EU-a o trgovini drogom od 2017. do 2020. Bio je predstavnik Povjerenstva koje se bavi globalnim terorizmom i transnacionalnim organiziranim kriminalom. •
