Čini se da recept HNS-a BiH, koji predvodi HDZ BiH, dobiva ozbiljnu konkurenciju među bošnjačkim političkim strankama, pa bi se u Stocu prvi put ove godine kao svojevrstan eksperiment na lokalnim izborima moglo dogoditi ‘zajedništvo’ probošnjačkih stranaka, piše Večernji list BiH. Početkom ožujka čelništva SDA, SDP-a i SBB-a u Stocu usuglasila su stajališta o tomu tko im je politički neprijatelj te su u proglasu pozvali na svebošnjačko i građansko zajedništvo.
Politički neprijatelj
“Od 1990. godine HDZ neprikosnoveno vlada općinom Stolac. Punih 26 godina. To su godine zablude, poniženja, okupacije, protjerivanja, zatvaranja, ubijanja, maltretiranja, paljenja, rušenja, izbjeglištva, povratka, mučenja, preživljavanja, nesloge, podijeljenosti, bavljenja samim sobom, svađa, nepovjerenja, straha, odlaska, nezaposlenosti...!” Tako započinje proglas Inicijative za bolji Stolac, a sljedeća rečenica poziva koji je u posjedu Večernjaka govori što okuplja SDA, SDP i SBB.
“Zato što je vrijeme da svemu ovome dođe kraj i da svi zajedno uzmemo pravo u svoje ruke, mi dolje potpisani zajedno s članovima tijela prostolačkih stranaka uvjereni smo da je HDZ u Stocu svima nama prvi i jedini zajednički politički neprijatelj!”, ističe se u proglasu. Dakako da su motiv triju stranaka ‘investicije, radna mjesta, razvoj, poljoprivreda, kultura’..., ali ‘neprijatelj’ ostaje isti. Da ova inicijativa nije usamljena i bez temelja te da su je bošnjačke stranke odlučne provesti, govore i podaci da je na sastanku 8. ožujka usuglašeno da se zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru prema Stocu fiktivno preusmjeri oko 800 birača te se očekuje još 300 glasova dopisnim putem iz svijeta, provodeći pravu mobilizaciju vlastitih birača.
Umjesto ideje rasta i razvoja Stoca, u pozadini ove predizborne kampanje jest jačanje straha, neprijateljstava, podsjećanja na rat i stradanje.
‘Građanske’ stranke
Posebno je zanimljivo to što su se konačno demaskirale građanske političke stranke i predstavile kao istinske bošnjačke opcije. Potpuni koncenzus između “suprotnih” političkih opcija unutar jednog naroda, “od nacionalnih do građanskih”, govori da su krajnje upitne namjere takvih okupljanja. Po tvrdnjama upućenih, 1. politički cilj je dobiti “svog načelnika”.
Za sada ostaje nejasno samo koja bi stranka kandidirala načelnika i bi li on zaista bio načelnik svih njih, pa onda i drugih, moguće i Hrvata. U slučaju predstojećih općinskih izbora u Stocu zapravo se ne radi o koaliciji nego o usmjeravanju bošnjačkih birača i drugih metoda kako bi se uklonila “hrvatska vlast” u Stocu.
