"Danas sam zaista sretan čovjek. Ne govorim to iz kurtoazije, nego iz najiskrenijih osjećanja", naglasio je Dervo Sejdić, član udruge "Kali Sara", nakon ceremonije uručivanja ključeva kuća za pet romskih obitelji u Gornjim Stanojevićima u čapljinskoj općini, piše Večernji list BiH.
Socijalno zbrinuti
"Na ovom projektu radili smo pet-šest godina. Trebalo je puno truda, dobre volje, ali i novca. Sretan sam što su ovi ljudi dobili krov nad glavom. Sretan sam što će djeca biti uključena u proces obrazovanja. Što će biti socijalno prilagođena u društvu. Znam da još puno toga treba riješiti kako bi postala dio ove zajednice, ali nadam se da će im svi, od načelnika općine pa do međunarodnih institucija, pomoći započeti novi život. Sjećam se uvjeta u kojim su živjeli kada sam ih prvi put, 2007. godine, posjetio uz odlagalište otpada u Adi. To su bili grozni uvjeti. Njihovi problemi će se rješavati. Očekujem da će za mjesec dana biti asfaltirana cesta od Donjih do Gornjih Stanojevića i da će se početi s uređivanjem okućnica. Oni za to nemaju novca te im je i dalje potrebna pomoć", naglašava Dervo Sejdić koji je široj bh. javnosti postao poznat nakon presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojom je naglašeno da su romska i židovka zajednica u BiH diskriminirane u izbornom procesu.
U nastavku razgovora Dervu Sejdića pitali smo je li upravo ta presuda doprinijela afirmaciji Roma u BiH?
"Da, malo se o Romima govorilo. Nakon presude u slučaju "Sejdić-Finci" stvari su se počele mijenjati. O Romima se počelo više govoriti, počela su stizati i priznanja, od Večernjaka "Večernjakov pečat", pa priznanje Lige humanista... To što sam ja promoviran tim slučajem u bh. javnosti sigurno je utjecalo da se pitanju Roma pristupi konstruktivnije, od općinskih administracija pa do državnih organa. Ja sam postao javna osoba kroz koju se nekako gleda i na moje sunarodnjake, iako sam više zabavljen drugim stvarima - stambenim zbrinjavanjem, socijalnom integracijom i obrazovanjem djece."
Procjene o broju Roma u BiH su različite, najčešće se spominje broj od oko 80.000, kakva su vaša saznanja?
"Procjene o broju Roma u BiH variraju. Ja bih rekao zbog toga što se nitko nije ozbiljno bavio tom problematikom. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u suradnji s romskim nevladinim sektorom i centrima socijalnog rada, vodilo je jednu akciju polazeći, u prvom redu, od socijalnih potreba. Došlo je do broja od 40.000. Različite romske udruge i nevladin sektor međunarodne zajednice došli su do spoznaje da se broj Roma u BiH kreće između 75 i 100 tisuća. Bila je i jedna ad hoc procjena međunarodnih organizacija koja je došla do broja 75.600.
Broj Roma u BiH
Danas zaista nitko ne može točno utvrditi koliko je Roma u BiH - 50, 70 ili 90 tisuća. Nakon ukidanja viznog režima za BiH, veliki broj Roma otišao je u zapadne zemlje tražeći azil. Postoje romska sela, naselja, ulice, koji su doslovno prazni.
Meni je najupečatljiviji slučaj Kalesije gdje je bilo 57 povratničkih obitelji, 57 izgrađenih stambenih objekata 2001. i 2002. godine. Naselje je bilo živo, puno ljudi i djece. Prije nekih mjesec i pol dana bio sam tamo, ostalo je još samo pet obitelji. Kuće su zatvorene, napuštene, ljudi su otišli u zapadne zemlje, prije svega, iz socijalne nužde. Odlaze, traže azil, ostaju tri do šest mjeseci, ako im se posreći, i godinu dana. Onda budu vraćeni - dobrovoljno ili prinudno, pa imamo nove probleme. Prije svega u obliku uključivanja djece u obrazovni proces, pri čemu se javljaju meni nejasne stvari kod roditelja koji nisu dovoljno zainteresirani da se djeca kvalitetno uključe u školu i uz to što u nekim sredinama imamo dobru volju svih, od ravnatelja škola do socijalnih radnika.
Nažalost, neke obitelji, prije svega roditelji, nemaju tu razinu odgovornosti da je djetetu najbolje u školskoj klupi", kaže Dervo Sejdić koji u razgovoru za "Večernjak" naglašava kako Romi "nisu samo dobri glazbenici i zabavljači nego i vrsni studenti, stručnjaci..."
