V iše od 420 izabranih izaslanika Hrvata u BiH izabranih na svim razinama dali su potporu deklaraciji kojom se traži preustroj zemlje i sazivanje nove međunarodne konferencije, usvojena je i posebna izjava o Domovinskom ratu te je Dragan Čović izabran ponovno za predsjednika HNS-a. Šestome zasjedanju Sabora priključilo se uz dosadašnjih osam stranaka još nekoliko hrvatskih političkih opcija, uglavnom iz kruga pravaša, čime je broj stranaka koje čine HNS porastao na 12, a na jučerašnjem zasjedanju bili su čak i Hrvati zastupnici iz redova SDP-a, SNSD-a i neovisni zastupnici čije stranke ne prihvaćaju načela HNS-a. Na taj način je HNS uspio okupiti više od 95 posto potpore izabranih hrvatskih političkih stranaka te potvrditi suvereni nacionalni legitimitet za donošenje svih važnih odluka.
Hrvati su klljuč procesa
Za svoje poteze dužnosnici HNS-a su dobili javnu potporu predstavnika službenog Zagreba i tamošnjih političkih stranaka, više hrvatskih udruga Domovinskog rata u BiH, predstavnika Katoličke crkve, akademske zajednice, predstavnika dijaspore te kulturnih i znanstvenih institucija. Hrvatski član Predsjedništva koji je i predsjednik HNS-a Dragan Čović rekao je da se ustavne promjene trebaju donijeti tijekom 2016. godine kako bi Hrvati ostvarili jednakopravnost u zemlji. Pri tome je Čović istaknuo da se BiH treba preustrojiti u četiri federalne jedinice u kojima bi predstavnici manjinskih naroda imali čvrstu zaštitu. “Mi vjerujemo da u ove dvije godine moramo završiti ono što nismo u posljednjih 20 godina od Daytona. Izjavom koju smo nedavno potpisali u BiH otvorili smo se prema EU. Moramo u ovoj godini donijeti izmjenu Izbornog zakona, koja bi bila najbolja za hrvatski narod kako bi bili jednakopravni, a onda provesti ustavne promjene”, rekao je Čović. Ocijenio je da je zajedništvo nastupom hrvatskih stranaka u okviru HNS-a donijelo Hrvatima najznačajniji rezultat zbog čega se bez Hrvata neće moći ustrojiti vlast ni na kojoj razini u BiH, ali ni provesti brojne reforme. “Ovaj put se bez predstavnika HNS-a ne može uspostaviti Vijeće ministara, Vlada FBiH i šest županija. To je kvaliteta odnosa koje smo gradili u HNS-u”, istaknuo je Čović i izrazio očekivanje da će stranke HNS-a biti zajedno i na sljedećim izborima. Tijekom održavanja Sabora predstavnici HDZ-a 1990., HPB-a i HSP-a HB tražili su izmjene u načinu odlučivanja tijela HNS-a, kao i načina biranja izaslanika, no većina je takve prijedloge odbila. Ubuduće će se u HNS-u odlučivati većinski, a ne obveznim konsenzusom.
Karamarkova poruka
Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990., stranke koja uz HDZ BiH ima najveći utjecaj u HNS-u, dao je punu potporu deklaraciji te istaknuo da federalizacija BiH i njezin put k EU nemaju alternativu. - Federalni ustroj BiH nema alternative i vrijeme je da se primijeni na cijelu BiH. Dok je ovako ustrojena, BiH s Republikom Srpskom koja ima dominaciju Srba i Federacija BiH koja se pretvara u entitet s dominacijom Bošnjaka, Hrvati moraju imati instituciju (HNS) koja će predložiti jasne strategije”, dodao je Raguž. Potporu HNS-u uputio je i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. On je u pisanoj poruci istaknuo kako je strateški interes Hrvatske da BiH postane članica EU i NATO-a te je podupro sadržaj deklaracije. “BiH se može urediti samo kao decentraliziranu, pravnu i socijalnu državu sastavljenu od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima”, istaknuo je Karamarko koji smatra da je rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja ključno za BiH. Potporu HNS-u izrazili su iz Sveučilišta u Mostaru, HAZU BiH, Udruga Prsten, Hrvatski svjetski kongres. Na kraju zasjedanja, sabor HNS-a je prihvatio i izjavu o Domovinskom ratu u kojemu je istaknuto kako su Hrvati kroz Hrvatsko vijeće obrane i Herceg Bosnu obranili BiH.
