Organizacija Sarajevski otvoreni centar upozorila je na kršenje ljudskih prava po pitanju zaštite žena. Tako su kazali kako su usvajanjem novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji FBiH 2013. unaprijeđeni zakonski okviri za borbu protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, piše Večernji list BiH.
Financiranje rada
Članak 35. Zakona predviđa da FBiH i županije financiraju sigurne kuće, i to u omjeru 70% FBiH - 30% županije. Zakon predviđa i jasnu obvezu da se usvoje podzakonski akti kojima će se jasno urediti osnivanje, rad i financiranje sigurnih kuća, kao i standardi koji moraju biti ispunjeni kako bi jedna sigurna kuća bila akreditirana i mogla dobiti potporu.
Nažalost, u protekle tri godine ova obveza nikada nije ispunjena, nego je rad šest postojećih sigurnih kuća prepušten samoregulaciji, kazali su iz ove organizacije dodavši kako je procijenjeno da rad i programi jedne sigurne kuće s kapacitetom od 25 mjesta stoje minimalno 240.000 KM godišnje.
- Potpora Vlade FBiH sigurnim kućama na godišnjoj razini od 2008. do danas nikada nije bila viša od 200.000 KM. Da se jednostavno zaključiti kako se s predviđenih 200.000 KM mogu pokriti troškovi samo jedne sigurne kuće u FBiH, tj. kada se ovaj iznos podijeli na šest kuća, svaka dobije iznos koji pokriva 10 do 15% ukupnih troškova, kazali su iz organizacije dodavši kako je Vlada time svake godine prekršila zakon i nije ispunila obvezu financiranja. Umjesto da se ozbiljno pozabavi ovim pitanjem, Vlada je 2015. odlučila pristupiti izmjeni članka 35., a sve pod izgovorom da je postojeća odredba “nejasna”. Bez traženja tumačenja “nejasne” odredbe od Parlamenta FBiH, Vlada je predložila da u budućnosti sigurne kuće mogu biti samo ustanove (po Zakonu o ustanovama iz 1993. i 1994. ) i da će se buduće financiranje planirati po smještenoj osobi na osnovi unaprijed određene cijene smještaja.
Promijeniti pravni status
Postojeće sigurne kuće, koje su fondacije ili udruženja građana, moraju promijeniti svoj pravni status u status ustanove ili u suprotnom neće moći dobivati potporu FBiH. U RS sigurne kuće i dalje imaju status udruge ili fondacije te su kao takve upisane u Registar sigurnih kuća Vlade RS i financiraju se u iznosu od 70%. - Ovo je očigledan primjer da sigurne kuće ne moraju biti ustanove. Uz predložene zakonske izmjene, zabrinjava što Vlada FBiH nije izdvojila ni jednu KM za sigurne kuće u 2015. Za 2016., po proračunu, je svega 160.000 KM za šest sigurnih kuća u FBiH, što ne pokriva ni 70% troškova jedne sigurne kuće. Zbog nemara vlasti, sigurna kuća koju vodi organizacija “Žena BiH” u Mostaru je pred zatvaranjem te već mjesecima ne prima žrtve nasilja, kazali su iz organizacije.
